
Crnogorski novinar i direktor organizacije BIRN Crna Gora Vuk Maraš objavio na svom Fejsbuk profilu da mu je danas zabranjen ulazak u Srbiju na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu, odakle je trebalo da nastavi put ka Rimu.

Od Trampovih vređanja novinara, preko mafijaških napada u Italiji ili upada u stan u Francuskoj, sve žešći politički pritisci i pretnje moćnika, fizički napadi i konstantno zastrašivanje pokazuju da su novinari i kvalitetno novinarstvo sve ugroženiji i u razvijenim, do juče uzornim demokratijama. Reporteri bez granica su stanje medijskih sloboda u svetu ocenili kao najgore u ovom veku

Da se lojalnost prorežimskih medija vlastima itekako isplati, i to ne samo na lokalnim konkursima za sufinansiranje medija, pokazalo je ove godine i Ministarstvo informisanja. Na devet konkursa Ministarstva raspodeljeno je više od 482 miliona dinara, a najviše je otišlo u džepove onih koji obavljaju propagandni rad za potrebe vlasti SNS-a. Milionima su nagrađeni ne samo stari i dobro poznati mediji i produkcije, već i neki novi igrači koji su se na medijskom tržištu pojavili tek pre nekoliko meseci.

Američki bogataš Aron D'Suza, uz finansijsku podršku milijardera Pitera Tila, pokrenuo je u aprilu platformu Objection AI, na kojoj veštačka inteligencija, uz naknadu od dve do petnaest hiljada dolara, u roku od nekoliko dana donosi presudu o tome da li je neki medij oklevetao klijenta ili objavio neistinu. Iz organizacija za zaštitu medijskih sloboda upozoravaju da je reč o novom obliku pritiska na novinare: privatizovanoj cenzuri u rukama bogatih.

Tamo gde postoji kvalitetan javni servis kome ljudi veruju, publika se sporije seli na internet da se informiše, kaže u intervjuu za Cenzolovku profesorka Snježana Milivojević, autorka izveštaja o Srbiji koji je objavio Rojtersov institut za novinarstvo. U zemljama koje klize u autokratiju ili su već autokratizovane, ljudi se u potrazi za informacijama sve više okreću mrežama, kojima – paradoksalno – takođe ne veruju.

Od pada nadstrešnice u Novom Sadu eskalirali su napadi na kritičke medije. Rizično je baviti se novinarstvom ovde: Srbija zaista jeste najopasnije mesto u Evropi za rad novinara, i to smo videli u poslednjim izbornim ciklusima. Ovde su izbori kao ratne zone. Novinari se fizički napadaju. Centar Beograda je okupiran i pretvoren u paramilitarni kamp iz kog svakog trenutka mogu da iskoče kriminalci, navodi za Cenzolovku profesorka Snježana Milivojević, koja je za Rojtersov institut za studije novinarstva radila istraživanje o Srbiji.

Cilj ove kampanje je da se čitavo društvo koje protestuje zaustavi, da se zaledi, kako bi se u taj vakuum ubacila poruka: „Sve je laž! Nismo tukli decu u Valjevu! Nismo koristili sonično oružje protiv mirnih građana!”, kaže novinar Radara Milan Radonjić, autor teksta o upotrebi zvučnog oružja na protestu 15. marta, koji je ovih dana na meti vlasti i tabloida

Mislim da je potpuno jasno da ovaj čin nije izolovani incident, već posledica dugogodišnje atmosfere targetiranja, dehumanizacije i kampanja mržnje kojima sam izložen zajedno sa porodicom, kaže novinar Dinko Gruhonjić nakon što su huligani demolirali automobil njegovog sina u blizini zgrade u kojoj živi u Novom Sadu

Bez novog Saveta REM-a nema pomaka Srbije na putu ka EU niti 1,6 milijardi evra iz Plana rasta, ali proces izbora stoji gotovo pola godine. Iz OEBS-a za Cenzolovku kažu da su razgovori u toku, dok u Skupštini Srbije ćute. Istovremeno, Ana Brnabić oštro kritikuje navodno mešanje Evropske unije, iako joj se sama obraćala za pomoć u ovom procesu

Sinoć je ispred Skupštine Srbije napadnut novinar i predsednik ANEM-a Veran Matić, kada mu je nepoznati muškarac oteo telefon, a onda mu ga vratio po naređenju osuđivanog huligana Đorđa Prelića, koji je Matiću poručio da mu je „uništio život“. Ovo je poslednji u nizu nekoliko desetina napada na novinare koji su se od prošle godine desili u rejonu Ćacilenda – ozloglašenog kampa u Pionirskom parku gde dežuraju muškarci sa kačketima, huligani, batinaši i kriminalci sa debelim dosijeima, kojima je po svemu sudeći dopušteno da napadnu bilo koga čak i naočigled policije.

Pred sud godišnje stigne više hiljada tužbi protiv medija. Procesi traju predugo, odštete za kršenje nečijih prava su niske, pa izostaje bilo kakva satisfakcija. S druge strane je rekordan broj prijavljenih napada na novinare, a slaba ili nikakva reakcija nadležnih, zaključeno je na predstavljanju novog istraživanja Slavko Ćuruvija fondacije o zaštiti slobode izražavanja na sudu

Decenijama od globalne popularizacije pretplata na medijske sadržaje i donacija publike, mediji u Srbiji i dalje ne zarađuju dovoljno od takvih modela da bi bili samoodrživi. Iako se ovaj vid finansiranja u svetu nezavisnih medija smatra idealom, deo njih odbija da zatvori sadržaj iza pejvola smatrajući da informacije od javnog interesa treba da budu dostupne svima.