
Šta se to, dođavola, dogodilo sa našim jezikom?
Politički i ekonomski interesi su osnovni motiv za kreiranje lažnih vesti u Srbiji, izjavio je FoNetu novinar N1, Nikola Radišić, koji rešenje vidi u tome da vlast "ostavi medije na miru" i pusti ih da sami regulišu tu oblast.

Ako ćemo da govorimo o jednom ciničnom, rezigniranom, apatičnom ili čak nihilističkom odnosu građana Srbije prema medijima, takvom stanju zaista najviše doprinosi jedna relativizacija ili brisanje razlike između istine i laži, izveštavanja i propagande. U pitanju je prevarna ideja prema kojoj svaki medij ima svoju pristrasnu političku agendu, da nekome pripada, pa su jedni „Vučićevi“, a drugi „Đilasovi i Šolakovi“ (ili pak „CIA“). A u takvoj kvarnoj dihotomizaciji na gubitku je – istina. Koja se, zlo i naopako, „gubi u prevodu“ i rastače na subatomske čestice koje je tada nemoguće uhvatiti, ocenjuje u intervjuu za Cenzolovku sociolog dr Aleksej Kišjuhas, docent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i redovni kolumnista lista Danas.
Predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas ponovo je dokazao da tabloid „Informer“ obmanjuje javnost, budući da je dobio još jednu sudsku presudu protiv urednika tog lista Dragana J. Vučićevića zbog uvredljivog i klevetničkog teksta objavljenog u avgustu 2017. godine, saopšteno je danas iz te stranke.
Mreža za istraživanje kriminala i korupcije KRIK objavila je tekst o vezama firme Milenijum Tim koja učestvuje u gradnji Beograda na vodi. Sa bratom ministra finansija Siniše Malog, Predraga. Tekst se bavi raznim drugim sumnjama na zamešateljstva, ali oko brata Predraga nastao je ozbiljan skandal.
U tekstu pod naslovom “Ne, Stejt department nije čestitao Haradinaju odlazak u Hag”, Glas Amerike ( VOA) ispravlja Tanjug i precizira da je američko ministarstvo "pozdravilo", a ne "čestitalo" Haradinajevu odluku, i pri tom podelio saosećanje sa Haradinajem, izneo niz neutemeljenih kvalifikacija na račun Tanjuga.
Američki Stejt Department reagovao je na odluku odlazećeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja da podnese ostavku i ode pred Sud uspostavljen da utvrdi odgovornost osumnjičenih pripadnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) za zločine tokom i posle rata na Kosovu. Tu reakciju službenog Vašingtona, koji je pozdravio Haradinajevu odluku, veliki broj medija u Srbiji preneo je kroz interpretaciju novinske agencije Tanjug.
Sećam se da nam je jedan profesor na fakultetu govorio da je životni vek novinara među najkraćim. Pedesetak godina u proseku, rekao je. Ako ko i preskoči pedesete, sigurno ima niz dijagnoza od kojih je bar pola zakačio baveći se ovim poslom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić evidentno je u poslednje vreme opsednut „elitom“ i „običnim narodom“, piše tekstove na tu temu i deli građane, a „kvazielitu“ spominje i u televizijskim gostovanjima. U poslednjem Hit tvitu na Pinku potkačio je i kolumnistu Blica, Žarka Jokanovića, te smo pokušali da, iz njegove perspektive, rastumačimo Vučićev odnos sa elitom, u koju prema njegovim rečima spada i naš sagovornik.
Spekulacije o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka nisu retke, a juče su prerasle u lavinu lažnih vesti prema kojima bi ova promena trebalo da nastane već naredne, 2020. godine. Veliki broj medija preneo je ovu dezinformaciju, pozivajući se na Tanjug, b92.net i Srpski telegraf.

Od trnja do zvezda - tako bi mogao da se opiše put Novaka Đokovića do vimbldonske titule, ali iz ugla srpskih tabloida. Najpre je prošao kao bos po trnju, da bi ga danas kovali u zvezde. Da li je zaokret bio uslovljen samo sportskim uspehom, ili je u pitanju drugačije motivisana uigrana akcija tabloida i politike?
Može li se Ćirjaković braniti uprkos svojim vulgarnostima? Može, jer on nije napadnut zbog toga, nego zbog političkih stavova, što dokazuje situacija u kojoj se nalaze i Tanasković, Lompar, Ković...
Dnevni list „Politika“ je objavio „ekskluzivnu“ analizu o rekordnoj prošlogodišnjoj zaradi banaka u Srbiji koja je prepisana – u pojedinim delovima sve sa zarezima – iz specijalne godišnje edicije „Finansije TOP“ koju već 15 godina za redom izdaje ekonomski mesečnik „Biznis i finansije“. Tako je „Politika“ uvela novi model „ekonomije deljenja“ na naše tržište – drugi časopis osmisli, dogovori i plati stručnu poslovnu analizu, a „Politika“ taj tekst jednostavno kasnije preuzme i predstavi kao svoj i to još u formi intervjua koji u stvarnosti nije urađen, ali tako deluje uverljivije.
Jovana Cvetković, koja od rođenja boluje od retkog poremećaja koji podrazumeva iznenadne natekline po telu, licu i unutrašnjim organima, morala je, češće od drugih, da odsustvuje sa posla. Nakon problema u niškoj redakciji u kojoj je radila kao novinar, napustila je posao i bez velikih očekivanja - prijavila se na konkurs u jednoj IT kompaniji.
Danas je u tekstovima ”Prljavi medijski poslovi Vesića i vlasnika Kurira” i “Milioni tabloidima i firmama povezanim sa naprednjacima”, objavio neistinite informacije o kompaniji Adria Media Group d.o.o., njenom direktoru Igoru Žeželju i medijima Kurir i Adriamedia TV, koje škode našem poslovnom ugledu.
Ko se „smežurao od ejakulata”, a ko je „vaginalna preduzetnica”? Ko je „pizdić”, a ko „smraduša” koju treba držati „na nišanu snajpera”? Ko je na Tviter došao sa dijagnozom, a ko ju je na Tviteru zaradio? Ova razmena uvreda od koje bi se postideo i Čarls Bukovski, a možda zacrveneo i sam Markiz de Sad, tek je isečak okršaja na Tviteru između predavača na Fakultetu za medije i komunikaciju Zorana Ćirjakovića i žena koje su pismom obavestile javnost da su žrtve njegovog progona – ali tek nakon što je Ćirjaković prijavio javnosti da mu je fizički pretio Saša Dragojlo, novinar i momak jedne od navodnih žrtava.
Od svih vernih nečitalaca Danasa najdraži nam je predsednik Vučić, najverniji nečitalac Danasa, koji, jelte, ne propušta priliku da istakne kako Danas ne čita, ali zato sve zna šta u njemu piše.