24. avg 2022.

Mirković: Ako izbrišete sve aplikacije, ne znači da se i dalje neće baviti vama

IZVOR N1

"Agresivna komunikacija se nastavila nakon demokratskih promena u našoj zemlji, i ona kulminira u ovom trenutku u kome smo danas. Mi smo izloženi verbalnom nasilju svakodnevno putem informativnih emisija. To je jedna manifestna agresija prema svima koji ne misle drugačije, koji govore drugačije, i koji se ne slažu sa određenim stavom. I sve se to posle preslikava i na društvene mreže", izjavila je Ana Mirković, iz Instituta za digitalne komunikacije. Ona je naglasila da trend napuštanja društvenih mreža ne znači i da se nakon toga na njima i dalje neće baviti onim ko izbriše sve aplikacije i ne učestvuje aktivno u njihovom radu.

16. avg 2022.

Sa Tvitera e(k)spresno na sajt: Fotografiju roditelja iz filmskog serijala ima ko da traži

Piše Marti Mekflaj

Sve bi se završilo na još jednom tviter-houksu, e da mediji skloni nekritičnom preuzimanju svega svetlucavog i klikabejtnog sa društvenih mreža ponovo nisu pokazali svoje pravo lice: 28,5 sati nakon što je na Tviteru objavljena srceparajuća izmišljena objava o „izgubljenoj fotografiji“, a uprkos toni komentara u kojima su se korisnici Tvitera zabavljali kačeći gifove i duhovite opaske kao reakciju na „apel za pronalaženje vlasnika fotografije“, portal espreso.rs procenio je da je trenutak da objavi „toplu ljudsku priču“ o plemenitoj inicijativi jednog tviteraša

15. avg 2022.

Radio i „mali ljudi koji žive u njemu“

Dragan Golubović
IZVOR Media.ba

Knjiga „20th Century Day by Day“, u kojoj su zabilježeni važni događaji 20. vijeka, predstavlja ukoričene televizijske, radijske ili novinske formate „Dogodilo se na današnji dan“. Na datumu od 14. augusta 1932. godine piše da je italijanski izumitelj Guglielmo Marconi završio istraživanja na kratkim radio talasima. U praksi, završetak istraživanja na kratkim radio talasima i njihova praktična upotreba omogućila je, između ostalog, i emitovanje radio programa radijskih stanica.

12. avg 2022.

Mladi misle da prepoznaju lažne vesti, mada ih manje od petine redovno posećuje informativne sajtove

Piše Una Grekulović

Veliki broj mladih smatra da ume da prepozna lažne vesti, uprkos tome što se među njima  povećava broj onih koji informativne sajtove posećuju ređe od jednom nedeljno. Nemaju poverenja ni u političke institucije niti u medije, pokazuje izveštaj o mladima u Srbiji koji je predstavio KOMS. Sve više koriste i Telegram, platformu poznatu po tome što je u sve većem broju koriste desničari i rusofili

12. avg 2022.

Medijska borba za bolje zdravstvo

Piše Marija Arnautović, Selma Fukelj

Smrt novinara Vladimira Matijanića ponovo je otvorila niz pitanja o (ne)funkcionisanju zdravstvenih sistema širom regije, rasprostranjenom korupcijom, nepotizmom, ali i odnosu zdravstvenih radnika prema pacijentima. Zdravstvo, uslovi u bolnicama, usluge u zdravstvenim ustanovama, neka su od najvažnijih pitanja od javnog interesa o kojima bi novinari i novinarke trebali izvještavati.

11. avg 2022.

Medijska babaroga (2): O jednoj moralnoj panici i invaziji s Marsa

Piše Aleksej Kišjuhas

Da li su to masovni mediji „novi bogovi” kojima se klanjamo kao svemoćnima? Krajnje je vreme da prestanemo sa tom odurnom praksom preterivanja. Posebna ironija i slepilo je u tome što se katastrofička laprdanja o opasnosti medija najčešće prenose – putem medija! Svaki zaludni analitičar koji seiri nad zlikovačkim medijima će to najčešće učiniti u TV studiju. Da li se i ti osećaš zloupotrebljeno, draga čitateljko?

04. avg 2022.

Šta je dipfejk (deepfake), moćno oružje u dezinformisanju?

Piše Ivana Petronijević Terzić
IZVOR Demostat

Dok se većina medijskog izveštavanja o lažnim video snimcima i dipfejku fokusira na moguće užasne scenarije njihovog korišćenja u SAD ili drugim zapadnim zemljama, zapravo bi takve lažne vesti mogle da izazovu najveći haos u zemljama u razvoju, koje su često dom krhkih vlada i nedovoljno digitalno pismenih građana. 

29. jul 2022.

Sedam godina kasnije: Panamski papiri koji su promenili svet

Piše Branko Čečen

Agresivna, kaznena akcija SAD prema Džulijanu Asanžu treba da obeshrabri nove uzbunjivače. To je velika greška. Ljudi će iznositi nepočinstva na svetlost dana zato što su pristojne osobe, a ne zato što je kazna za to velika ili mala. Tako je bilo i sa Panamskim papirima

28. jul 2022.

Kurs ekološkog novinarstva | Zašto su lokalna pitanja važna

Ovaj kurs je osmišljen da pruži novinarima i novinarkama veštine potrebne da istraže lokalne priče o životnoj sredini i prepoznaju da li su i kako one povezane sa najvećim problemom sa kojim se planeta suočava: klimatskim promenama. Kroz tri dela, naučićete gde da se obratite za pouzdane podatke, izvore i informacije, kako da izveštavate o ekološkim temama a zadržate relevantnost i atraktivnost, kao i kako da se zaštite dok radite na ovakvim temama. Iskustva su podelili neki od najboljih ekoloških novinara iz Evrope i regije.

26. jul 2022.

Tri načina da proverite informacije sa interneta

Piše Ivana Petronijević Terzić
IZVOR Demostat

Internet je preplavljen lažnim vestima, koje su vrlo često plasirane tako da čitalac ne sumnja u njihovu istinitost. Dezinformisanje nije nova pojava, ali su internet i društvene mreže promenili način na koji se lažne vesti stvaraju i šire. Internet je omogućio nove načine objavljivanja, deljenja i konzumiranja vesti i informacija, te nije uvek lako odrediti koje su priče verodostojne, a koje lažne. Nudimo vam kratak vodič koji vam u tome može pomoći.

22. jul 2022.

Najvažnija tema u istoriji o kojoj milijarde ljudi ne žele više da znaju

Piše Branko Čečen

Dok klimatske promene bukvalno prete da unište ljudsku vrstu, istoj toj vrsti je teško da to prihvati, pa i ne želi da o tome više zna. U društvima u kojima veliki deo ljudi ima negativnu reakciju na ovu temu – mediji prestaju da izveštavaju o njoj. Ta „kvaka 22“ čini da vam, ako ste ozbiljni u svom poslu i izveštavate o klimatskim promenama, sopstveni profesionalizam ugrožava biznis i rasteruje konzumente