
Nezavisno udruženje novinara Srbije ponovo je meta vređanja i zastraživanja, ovog puta letkom na kojem je NUNS predstavljen kao “udruženje neprijatelja Srbije”.
Registracija Poslovnog udruženja Asocijacija elektronskih medija Vojvodine (AEMV) je sporna, što ih nije sprečilo da učestvuju u još spornijim raspodelama novca na konkursima za projektno sufinansiranje javnog interesa u sferi javnog informisanja, koje su pojedini mediji okarakterisali kao “Udruženi medijski poduhvat”, pokazuje istraživanje Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE).
Najzaslužnije za širenje lažnih vesti na internetu je kopi-pejst novinarstvo. Potom slede društvene mreže i loše edukovana publika-čitaoci. Pored internet portala koji namerno izmišljaju senzacionalne vesti ili pak spinuju realne vesti da bi doprli do veće publike, postoje i određene interesne grupacije koje se takođe bave plasiranjem lažnih vesti. Lako je demaskirati tabloidne i senzacionalistički nastrojene internet portale, no je uvek problem kada određene lažne vesti dolaze od izvora koji važe kao pouzdani. Takvi izvori lažnih vesti mogu biti i velike poznate medijske kuće. Dovoljno je setiti se izmišljotina koje su pojedine velike medijske kuće plasirale tokom ratova 90-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, pa shvatiti da to što je neki medij ugledan ili ima dugu tradiciju, ne znači da je objektivan i da su njegove informacije pouzdane i tačne.

Udruženje novinara Srbije objavilo je kako je "odbranilo imovinu i posle više od decenije iscrpljujućih suđenja po tužbama NUNS-a, a zatim i Republike Srbije, koja je usledila na inicijativu NUNS-a, dobilo presude Vrhovnog kasacionog suda u svoju korist". UNS u tekstu koji prenosimo ukazuje da je Vrhovni kasacioni sud presudio da je UNS vlasnik zgrade u Resavskoj 28 i da je tako potvrđena presuda Prvog osnovnog suda o UNS-ovom vlasništvu nad zgradom, a preinačena odluka Apelacionog suda o zajedničkoj svojini UNS-a i NUNS-a.

Predstavnici opozicionih stranaka su na sastanku sa Upravnim odborom RTS-a , zatražili smenjivanje generalnog direktora javnog servisa Dragana Bujoševića, glavnog i odgovornog urednika informativnog programa Nenada Lj. Stefanovića i predsednika Upravnog odbora Vladimira Vuletića. Opozicija će sutra, istim povodom, održati i protest ispred RTS-a.
Za 11. maj odloženo je ročište u slučaju protiv Dejana Vulićevića optuženog za napad na novinarke Televizije Pink Gordanu Uzelac i Maru Dragović. Branilac optuženog Marko Pušica rekao je da im nije ne vreme uručen optužni predlog, koji im je, kako je naveo, dat na sudu tek danas.
Polaznik UNS-ove obuke za novinare srpskih medija i udruženja Srba iz regiona Miodrag Kondić, pokrenuo je portal „Naš glas“, kako se zvao i list Kulturnog društva „Brdo“ koji je ugašan 2012. godine.
Analiza četiri popularna portala iz Srbije – Blic, Telegraf, Novosti i Kurir – pokazala je da onlajn mediji nekritičkim i površnim izveštavanjem ulivaju lažnu nadu obolelima od raka, podstičući uverenje da će se lek protiv njihove bolesti pojaviti svakog trena. FakeNews tim retroaktivno je analizirao izveštavanje ovih portala u periodu od godinu dana, i za to vreme uočena su ukupno 52 teksta kojima se najavljuju lekovi protiv raka, pri čemu je najveći broj ovih objava zabeležen na portalu Blica (18), a potom Telegrafa (16), Kurira (12) i Novosti (6). To bi značilo da su ova četiri sajta, u posmatranom periodu prosečno jednom nedeljno objavljivala optimistične informacije o lečenju raka.

Slobodan Arežina, ponovo smenjeni programski direktor RTV Vojvodina, najavio je novu tužbu protiv te medijske kuće. Govoreći o tome što je, po vladavini prava, Srbija nalošije ocenjena na Balkanu, kaže da formiranje regulatornih tela ne znači da će sudstvo ili mediji raditi nezavisno i dodaje: "To je postalo zavesa iza koje se krije batina vlasti".
Istraga o ubistvu Olivera Ivanovića bi trebalo da uzme, između ostalog, u obzir i izveštaj TV Most sa naslovom "Da li Ivanović sa Kforom i Prištinom dogovara okupaciju severa Kosova?".

U Srbiji je postalo popularno tužiti medije ili novinare i to je poslednjih par godina sve više izraženo, jer se naše političke elite deklarativno opredeljuju za demokratstske standarde, ali njih to ne zanima, ocenio je profesor FPN Rade Veljanovski. Sudija Apelacionog suda Omer Hadžiomerović to je nazvao "nedostatkom političke kulture".