
Bio sam više puta na različitim „poternicama“ i ne da nije prijatno, nego je i opasno – ne samo po zdravlje, već naročito po bezbednost.

Vlasnik njujorške kafane „Kafana“ Vladimir Ocokoljić za Cenzolovku govori kako je cenzurisan na Studiju B i to u emisiji koja se bavi – hranom. „Kad sam video šta su uradili, obuzela me je neverica. Čekaj, je l’ smo mi to u DDR-u? Šta je, bre, ovo?!“, pitao se dok je preko Jutjuba gledao kako je na njegovoj majci zamućen natpis „Marš sa Drine“
Ovaj uvod u novu knjigu BIRN-a „Last Despatches“, objavljena u znak sjećanja na novinare i medijske radnike koji su poginuli tokom i neposredno nakon balkanskih ratova, osvrće se na pitanje zašto su sukobi 1990-ih bili tako smrtonosni za reportere.

Sudeći prema naslovnim stranama prorežimskog tabloida Informer tokom 2021. godine, predsednik države Aleksandar Vučić imao je najčešće dve uloge - ili se pojavljivao kao spasilac ili kao žrtva brojnih zavera. Kada je reč o ovom drugom, Vučić je ove godine svašta „preživeo“ - spremali su mu rušenje, infarkt, atentat, streljanje, a o glavi su mu radili mnogi: opozicija, Amerikanci, Belivukov klan, bivši predsednik FSS-a Slaviša Kokeza, predsednik Višeg suda Aleksandar Stepanović, reditelj Goran Marković, stranci i tajkuni… Dramatičnih najava ubistva i nasilnog rušenja na naslovnim stranama Informera ove godine je u proseku bilo najmanje jednom mesečno.
Ovih dana, sve češće se provlači ideja da lokalne medije, pošto su ozbiljno i stalno pod pritiskom sadašnjeg režima i teško žive, treba jednostavno ugasiti i to tako što će njihovu ulogu da preuzme neki nacionalni "građanski orijientisan" medij. Lokalni mediji jesu u teškom stanju, ali njihovu ulogu ne mogu da zamene nacionalni koji izveštavaju o lokalu iz svoje perspektive, ma koliko god oni bili "dobre volje“ kredibilni ili demokratski.
U Srbiji se i pored postojećeg institucionalnog okvira duže od tri decenije utvrđuje gde je granica između dijaloga kao pretpostavke demokratije i govora mržnje koji vodi u nasilje, ocenjuje se u analizi koju je objavio beogradski Medija centar
Reporteri bez granica (RSF) su saopštili da je talibansko preuzimanje Avganistana u avgustu imalo „dramatičan“ uticaj na medije u zemlji, pri čemu je više od 40 odsto nestalo, a 60 procenata novinara i drugih medijskih radnika više nije u mogućnosti da radi, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Sloboda govora i izražavanja je univerzalno ljudsko pravo kojim se bez straha ili cenzure može izraziti mišljenje, ali u našem društvu sve se intenzivnije zloupotrebljava i postaje poligon za povredu ljudskog prava na dostojanstvo, rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković. "Sve češće ponižavajuće izjave, širenje mržnje, uvrede po osnovu nacionalne pripadnosti, napadi na porodice političkih neistomišljenika, omalovažavanje nečijeg porekla, seksizmi, postavljanje tzv. zdravstvenih dijagnoza, sve do upotrebe nacističkih simbola kao što je kukasti krst, postaju ne samo prihvatljiv, već i poželjan narativ", navela je Janković u saopštenju.

Glavni urednik portala Danas Bojan Cvejić rekao je u Danu uživo da su "novinari koji rade u lokalnim medijima u nezavidnoj situaciji, jer su to mali mediji koji se trude da opstanu, a mala je sredina, svi ljudi ih znaju"... "Malo je drugačije kada ljudi na lokalu rade za neki veći nacionalni medij", kaže Cvejić. I Gorica Gligorijević iz Kragujevca ističe da je odnos na terenu potpuno drugačiji kada kažete da dolazite iz lokalnog medija i kada kažete da dolazite iz redakcije Danasa.
Po društvenim mrežama deli se fotografija kalendara s navodnim „prognoziranim“ sojevima korona-virusa. To bi trebalo da bude dokaz da je soj omikron „planiran“. Provera činjenica DW pokazuje zašto to nije tačno.

Australijski istraživački novinar Džulijan Asanž, tvorac Vikiliksa, koji je objavio milione tajnih dokumenata o zločinima vlada tokom ratova u Iraku i Avganistanu, želju da upozna javnost sa istinom platio je gubitkom slobode, a sve je izvesnije i njegovo izručenje Americi. Dopisnica RTS-a iz Italije Sanja Lučić razgovarala je sa Stefanijom Maurici, jedinim novinarom na svetu koji ima pristup svim tajnim dokumentima Vikiliksa.
„Trudila sam se koliko sam mogla da uradim svoj novinarski posao. Nažalost, mislim da nisam mnogo uspela. Rezultati nisu veliki, nisam mogla da pomerim ništa u ovom društvu, nijednu jedinu meru da izvojevam i na taj načim spasim život više“, rekla je Sandra Petrušić, novinarka NiN-a primajući nagradu „Aleksandar Tijanić“ za borbenost u novinarskom izražavanju i za originalan novinarski potez.
Novinarka TV N1 Ksenija Pavkov dobitnica je godišnje nagrade Udruženja novinara Srbije "Laza Kostić" u kategoriji vest i izveštaj, za priču o životu i radu vijetnasmskih radnika angažovanih na izgradnji fabrike guma "Linglong" u Zrenjaninu.
Medijski spektar na Kosovu je veoma širok i ako je suditi prema činjenicama i zvaničnim podacima može se reći da sve zajednice uglavnom uživaju pravo na informisanje. Ako ih podelimo po vertikali, prednjače mediji na albanskom jeziku, zatim na srpskom, a postoje mediji i na ostalim jezicima manjina na Kosovu.
Potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković čestitala je Udruženju novinara Srbije 140. rođendan.
Ministarka kulture i informisanja Maja Gojković izjavila je da je izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima predviđeno da ovi servisi u redovnom informativnom programu i posebnim emisijama posvećenim izbornoj kampanji postupaju u skladu sa principima nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog predstavljanja političkih subjekata.