
Kada je Marina Ovsjanikova ušla u ruske domove, osudivši u programu uživo propagandu i rat u Ukrajini, njen preformans ukazao je na tihi, ali konstantni niz ostavki na strogo kontrolisanim ruskim državnim televizijama.

Voditeljka informativne emisije „Vremja i Novosti“, na ruskoj televiziji Kanal 1 – bliskoj vlastima u Moskvi, iza čijih se leđa u direktnom prenosu u ponedeljak pojavila Marina Ovsjanikova držeći antiratnu poruku u rukama, je Jekaterina Sergejevna Andrejeva, koja pored ruskog državljanstva ima i crnogorsko.
Pored ratnih dejstava, između Rusije i Ukrajine, ali i zapadnih zemalja vodi se pravi informacioni rat, a ono što je novo u njemu je da se velike internet kompanije po prvi put odlučuju za neku od strana u tom sukobu, kaže za N1 Bojan Perkov, istraživač u Share fondaciji. Različite informacije sa raznih strana dovešće do toga da suštinski nećemo nikome verovati i zbog toga je to zaista opasno, ocenjuje komunikacijski stručnjak Nikola Parun.

Drastičnim merama protiv medija i novinara koji se usude da iznesu bilo koju istinitu informaciju o ratu u Ukrajini Rusija je informisanje u zemlji pretvorila u čistu propagandu i vratila ga u vreme Sovjetskog Saveza. Informativna blokada građana Rusije sada se donekle probija samo zahvaljujući akcijama hrabrih pojedinaca, kao što je Marina Ovsjanikova, ili korišćenjem visokih tehnologija
Dve nedelje pre izbora, debate političkih neistomišljenika i dalje nema. Umesto suočavanja plana i programa, u provladinim medijima u toku su svađe, pre svega voditelja sa protivnicima Srpske napredne stranke. Takve rasprave sve češće su na ivici pristojnosti.

Gostovanje Mlađana Đorđevića, predsednika pokreta Oslobođenje, sa Nenadom Čankom, liderom Lige socijaldemokrata Vojvodine, pretvorilo se u njegov verbalni okršaj sa Jovanom Joksimović, voditeljkom jutarnjeg programa na TV K1, zbog Đorđevićevih reči da je Aleksandar Vučić izdajnik, i da će se otkriti kako je agencija Tanjug promenila vlasnika.

Živimo u paradoksalno vreme kada praktično nadohvat ruke imamo svo znanje i informacije ovoga sveta, a istovremeno je to znanje kod mnogih sve manje cenjeno, dok se istina i činjenice često tretiraju kao samouslužna trgovina. Bilo da se radi o poricanju klimatskih promena ili odbacivanju dokaza o učinkovitosti vakcinacije, u mnogim primerima se ne radi o nedostatku verodostojnih informacija, nego o tome da veliki deo ljudi ove informacije ne želi ni da čuje, odnosno namerno ih ne čuje. Znanju, koje je na raspolaganju, aktivno se opiru.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da Pariz nudi zaštitu i azil Ruskinji Marini Ovsjanikovoj, koja je upala u dnevnik ruske državne televizije sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Oko 500 vesti objavljeno je za tri meseca u ruskim medijima koje se direktno ili indirektno odnose na Kosovo, a svaka peta sadražala je dezinformaciju, navodi se u analizi „Kosovski posmatrač – ruski diplomatski rat i dezinformacije medija“ koju je sproveo Kosovski institut za istraživanje i razvoj politike (KIPRED) za period od 1. novembar 2021. do 15. januara 2022. godine.

Otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu zabilježen je dramatičan pad broja zaposlenih novinarki, kao i ogroman porast broja novinarki koje su se suočile sa diskriminacijom u toj zemlji, pokazalo je istraživanje Afganistanskog nacionalnog sindikata novinara (ANJU). Istraživanje ANJU-a pod nazivom „Radni uslovi novinarki pod talibanskim režimom u Afganistanu“ bavilo se psihičkom, fizičkom i digitalnom…