
U tekstu možete da saznate i po čemu se solutions novinarstvo razlikuje od tradicionalnog, kako možete pronaći teme, šta je bitno da vaša priča uspije i još neke savjete koji će, nadam se, pomoći u radu.
Otvaranje novog prostora u Danasu za lokalne teme, ako je suditi po prvim reakcijama, izazvalo je respektabilnu podršku građana.

Novinarka portala Raskrikavanje Marija Vučić izjavila je u emisiji N1 Studio Live da je Politiko otkrio da je došlo do promene vlasništva evropskog Euronewsa. "Iz Euronewsa u Srbiji tvrde da neće doći do promene uređivačke politike. Oni jesu partneri našem Telekomu ovde u Srbiji, preko firme Euronews d.o.o. koja je nedavno pokrenula i kanal ovde u Srbiji", kaže ona.
Od 1. marta, Savetu za štampu podneto je 77 žalbi, u 27 slučajeva utvrđen je prekšaj Kodeksa novinara Srbije, a u 26 su izrečene javne opomene, izjavila je generalna sekretarka Saveta Gordana Novaković na onlajn događaju.
Uređivačka politika je granica koja stoji između dva ekstrema koje stvara praćenje analitike čitanosti -jurenja za klikovima i njenog potpunog ignorisanja, poruka je sa današnjeg skupa “Inovacije u medijima – kako se prilagoditi, zaraditi i opstati”, u organizaciji Asocijacije medija.
Polovina građana Bosne i Hercegovine ne vjeruje medijima, a kao glavne razloge za to navode njihovu povezanost sa političkim partijama, širenje dezinformacija i propagande, kao i promovisanje ekonomskih moćnika. Takođe smatraju da mediji ne poštuju profesionalne etičke standarde, ne služe javnom interesu, te ne objavljuju informacije o vlasničkoj strukturi. Istraživanje Mediacentra Sarajevo pokazalo je i da mladi ljudi kritikuju rad medija, ali nisu u stanju da objasne šta su to novinarski standardi niti koje procedure mediji prolaze prilikom rada.

Humoristička štampa u Srbiji nastaje u drugoj polovini 19. veka, a pionir je bio list Šaljivac, koji je osnovao i uređivao Sergije Nikolić. Krajem 19. veka bilo je mnogo pisaca koji su negovali političku satiru, a pokretano je i izdavano mnogo šaljivih listova u kojima su ismevane i napadane političke partije tog vremena.

Vlasnik njujorške kafane „Kafana“ Vladimir Ocokoljić za Cenzolovku govori kako je cenzurisan na Studiju B i to u emisiji koja se bavi – hranom. „Kad sam video šta su uradili, obuzela me je neverica. Čekaj, je l’ smo mi to u DDR-u? Šta je, bre, ovo?!“, pitao se dok je preko Jutjuba gledao kako je na njegovoj majci zamućen natpis „Marš sa Drine“
Ovaj uvod u novu knjigu BIRN-a „Last Despatches“, objavljena u znak sjećanja na novinare i medijske radnike koji su poginuli tokom i neposredno nakon balkanskih ratova, osvrće se na pitanje zašto su sukobi 1990-ih bili tako smrtonosni za reportere.

Sudeći prema naslovnim stranama prorežimskog tabloida Informer tokom 2021. godine, predsednik države Aleksandar Vučić imao je najčešće dve uloge - ili se pojavljivao kao spasilac ili kao žrtva brojnih zavera. Kada je reč o ovom drugom, Vučić je ove godine svašta „preživeo“ - spremali su mu rušenje, infarkt, atentat, streljanje, a o glavi su mu radili mnogi: opozicija, Amerikanci, Belivukov klan, bivši predsednik FSS-a Slaviša Kokeza, predsednik Višeg suda Aleksandar Stepanović, reditelj Goran Marković, stranci i tajkuni… Dramatičnih najava ubistva i nasilnog rušenja na naslovnim stranama Informera ove godine je u proseku bilo najmanje jednom mesečno.
Ovih dana, sve češće se provlači ideja da lokalne medije, pošto su ozbiljno i stalno pod pritiskom sadašnjeg režima i teško žive, treba jednostavno ugasiti i to tako što će njihovu ulogu da preuzme neki nacionalni "građanski orijientisan" medij. Lokalni mediji jesu u teškom stanju, ali njihovu ulogu ne mogu da zamene nacionalni koji izveštavaju o lokalu iz svoje perspektive, ma koliko god oni bili "dobre volje“ kredibilni ili demokratski.
U Srbiji se i pored postojećeg institucionalnog okvira duže od tri decenije utvrđuje gde je granica između dijaloga kao pretpostavke demokratije i govora mržnje koji vodi u nasilje, ocenjuje se u analizi koju je objavio beogradski Medija centar