
Komentari na portalima puni su govora mržnje za koji niko ne odgovara.
Kod spina, vrag je u detalju, reklo bi se žargonski.

Napadi na novinare i novinarke, sve češće prijetnje smrću ili drugi oblici pritisaka na pripadnike sedme sile posebno su intenzivirani tokom pandemije, ali čini se da će sve ostati samo na sporom odgovoru pravosuđa i onome na čemu napadači i cenzori najviše računaju – da je svakog čuda tri dana dosta.
Od početka pandemije je bez posla ostalo više od 10 posto bh. novinarki.
Borba protiv stvarne opasnosti u interesu građana i javnog zdravlja ili policijski „lov na vještice“ po internetu tokom pandemije virusa korona? Na ova i slična pitanja još nema zvaničnih odgovora, iako stručnjaci za medije i politički analitičari navode da je neophodno da nadležne policijske agencije i pravosudne institucije objasne građanima zašto su proteklih mjeseci istraživali korisnike interneta u Bosni i Hercegovini.
Nagrade su dodijeljene za najbolje istraživačko novinarstvo, istaknuto izvještavanje, najbolji komentar, inovaciju u novinarstvu, a Specijalna nagrada za “posebnu izvrsnost”.
Vanja Stokić, glavna urednica portala E-trafika, na svom Facebook profilu dobila je poruku od osobe čiji je identitet poznat, a u kojoj se navodi da bi “odsecao glave” ne samo migrantima, već i “svim dušebrižnicima koji ih dočekuju.” Iako je identitet počinioca poznat, on je uhapšen narednog dana nakon dodatnih pretnji i zastrašivanja Stokićeve i njenih prijatelja, kao i nakon snažne reakcije javnosti.
Sanja Vulić, zastupnica SNSD-a, je rekla da nije kriva što su novinari “možda nezadovoljni svojom plaćom”.
Nova organizacija svakodnevnog života tokom trajanja pandemije COVID-19 iznjedrila je i nove načine kojima vlasti u Bosni i Hercegovini pokušavaju cenzurisati objave u medijima i ograničiti pravo građana na slobodu govora i kritiku.
Novinarke i novinari u Bosni i Hercegovini su se u krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa suočili s brojnim preprekama u obavljanju posla, od otežanog pristupa institucijama i općenito obavljanja terenskog dijela posla, preko onemogućenog pristupa konferencijama za medije Kriznog štaba FBiH, pa do one vjerovatno najveće: gubitka posla i sredstava za život.
Novinarima ograničen pristup pojedinim konferencijama za medije i mogućnost postavljanja pitanja.
Kako su bh. mediji otkrili nepravilnosti u javnim nabavkama tokom pandemije.
Mediji prestali pratiti obraćanja Kriznog stožera HNŽ-a.
Izazivanje netrpeljivosti prema migrantima i izbjeglicama u lokalnim medijima.
Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara, koja broji više od 8.200 članova i članica, najoštrije osuđuje postupke Policijske uprave Tuzla koja je zaustavila ekipu RTV Slon, oduzela im mobilni telefon i obrisala sve snimke događaja o kojem su izveštavali.
Krizno komuniciranje zahtijeva pravovremene, konzistentne i pouzdane informacije, dvosmjernu komunikaciju i transparentnost rada institucija vlasti. Vlasti i zdravstvene institucije u BiH s medijima komuniciraju uglavnom jednosmjerno, interakcija s medijima je loša ili ograničena, a informacije koje novinari dobijaju nerijetko su kontradiktorne. Na pitanje da li virus umire s zaraženom osobom, dva su različita odgovora iz dva entitetska ministarstva: u RS-u odgovor je potvrdan, a u Federaciji nije.
Ekonomske posljedice pandemije koronavirusa snažno su uticale i na medijski sektor u BiH. Udruženju BH novinari u posljednjih nekoliko sedmica obratilo se više od 20 novinara i urednika medija iz cijele zemlje – neki su dobili otkaze ugovora o radu, drugi očekuju da će ih uskoro dobiti, dok treći navode da su pred gašenjem, govori Maja Radević, istraživačica i projektna koordinatorica iz udruženja. Trenutno najmasovnije otpuštanje novinara, urednika i drugog osoblja se dešava u medijskoj grupaciji koja izdaje Oslobođenje i emituje O kanal.
Upravni odbor Udruženja BH novinari zahteva od Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije BiH da obezbede nesmetan pristup informacijma i odlukama u vezi sa epidemijom korona virusa u BiH na siguran i slobodan način, bez ikakvih ograničenja, cenzure ili restrikcija prema novinarima.

Kako bi se ublažile posljedice krize nastale pandemijom koronavirusa COVID-19, regionalna novinarska udruženja zahtijevaju od nadležnih institucija da se, pored zaštitne opreme za medijske radnike koji izvještavaju s terena, medijima dodatno pruži i finansijska podrška i olakšice kao za sve druge djelatnosti od javnog značaja.