

Pre pet dana, Vlada Srbije je donela Zaključak pod brojem 1295 (objavljen u Službenom glasniku juče), koji kaže da opštine i gradovi, kao ni medicinske ustanove, ne smeju da iznose informacije o epidemiji, već samo Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19. Obratite, međutim, pažnju na to šta se još kaže u Zaključku: „Obaveštenja o preduzetim zdravstvenim merama i drugim informacijama koje se odnose na lečenje bolesti COVID-19 (...) , data javnosti od strane neovlašćenih lica ne mogu se smatrati tačnim ni proverenim, uz mogućnost primene propisa koji se odnose na odgovornost i pravne posledice za širenje dezinformacija u periodu vanrednog stanja”.

U osmoj, završnoj epizodi serijala "Stop korupciji", bavimo se istraživačkim novinarstvom, koje je u Srbiji postalo poslednji stub odbrane od ovog društvenog problema. Bez institucija koje treba da se suprotstave korupciji, bez političke volje za tu borbu, novinari nastavljaju da profesionalno rade svoj posao, otkrivaju aferu za aferom i ukazuju javnosti na sve veće probleme u Srbiji. Za Glas Amerike govore Slobodan Georgiev (BIRN), Branko Čečen (CINS), Filip Švarm (Vreme) i Vuk Cvijić (NIN).
Nakon što su provladini tabloidi Srpski telegraf i Informer, kao i sajt tabloida ALO u četvrtak su na naslovnim stranama objavili ispovest Ninoslava Jovanovića, višestruko osuđivanog silovatelja sada osumnjičenog za silovanje i zlostavljanje maloletnice M.K, oglasilo se Ministarstvo kulture i informisanja ocenom da takve naslovne strane pojedinih tabloida "predstavljaju samo dno medijskog nemorala i bestidnosti" i da su "pređene sve granice neljudskog postupanja u odnosu na interese maloletnog lica i njegovih roditelja, koji su već previše patili da bi im neki medijski lešinari bez skrupula i protivno zakonu kopali po vrućim ranama".
Emisija „Napadi na novinare“ govori o tome sa čim se suočavaju novinari koji dobijaju pretnje ili su doživeli fizički napad zbog tema o kojima pišu.

"Svi uzbunjivači su gadno stradali, na toj temi se nije proslavila ni prethodna vlast. Ovakvim hapšenjem Aleksandra Obradovića su pređene granice. Zloupotrebljen je aparat sile protiv čoveka koji ukazuje na korupciju, to je granica koja nije smela da bude pređena. Diskreditovana je vlast, ali i tužilaštvo i sudstvo", kaže direktor Centra za istraživačko novinarstvo Branko Čečen.

Hapšenje čoveka iz Krušika koji je dostavio dokumentaciju i razotkrio aferu sa ocem ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića jedan je od najtužnijih momenata u istoriji istraživačkog novinarstva u Srbiji, izjavio je FoNetu urednik u Centru za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen.
Primera netransparentnog bogaćenja ljudi iz vrha države i njihovog okruženja ima mnogo, a jedan od najsvežijih je, prema oceni istraživačkih novinara koji su sinoć gostovali u "Utisku nedelje", slučaj oca ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića - Branka Stefanovića.

“Uzroci neslobode izražavanja u Srbiji su u privatnim interesima povelike grupe ljudi koja pljačka zemlju”, kaže u intervjuu za Glas Amerike Branko Čečen direktor nevladinog Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Čečen, nagrađivani urednik i novinar nevladine organizacije specijalizovane za istraživanje sumnji na korupciju, kriminal i kršenje javnog interesa, ukazuje da su, kako ih označava, zarobljeni mediji garant dugoročne vladavine Srpske napredne stranke.
Reakcije medija i nevladinog sektora povodom izjave Aleksandra Martinovića da od institucija traže "bezbednosno osetljive podatke"

Jedan deo srpskih medija nastoji da ide u budućnost, drugi spokojno obitava u prošlosti uveren u ispravnost svoje stare dobre „škole novinarstva“ i vernost starih korisnika (uprkos poslovnim gubicima), dok treći kreira eksploziju uništenja uloge medija u društvu, poverenja korisnika i zdravog razuma kao vrednosti.
Primeri kada su novinari nastavili da istražuju korupcionaške i druge afere zbog kojih su njihove kolege stradale ili su imale više sreće pa su „samo“ bile proganjane i zatvarane, spadaju u najsvetlije tradicije novinarstva. Upravo se na tu tradiciju pozvao i Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara, kada je uputio apel novinarima u Srbiji da se angažuju i istraže priče koje je započeo Milan Jovanović, novinar portala Žig info iz Grocke.

U žestokoj raspravi, koja je oštro podelila učesnike vanredne skupštine NUNS-a, bilo je i zahteva da se glasa o poverenju rukovodstvu zbog prikrivanja pozajmice Dragana Đilasa Medija centru i insinuacija na račun Vladimira Kostića, koji je o toj pozajmici pisao. Predsednik NUNS-a Slaviša Lekić tvrdi da nije doveo u pitanje Kostićev integritet, ali je tokom sednice rekao da on taj tekst ne bi objavio i da se pita zašto je objavljen godinu dana posle ugovora sa Đilasom, koji, prema njegovom mišljenju, kao i prema mišljenju mnogih drugih učesnika skupštine, nije sporan

Posle optužbe iz BIA da pojedini novinari predstavljaju bezbednosnu pretnju Srbiji i najave Verana Matića da će tražiti procenu koliko je bezbednost istraživačkih novinara ugrožena – istraživači smatraju da novinarima ipak najveća opasnost preti od strane države i da bi ona morala da u toj proceni pođe od sebe

Raste broj napada na novinare, veliki deo pritisaka se ne prijavljuje, a to posebno važi za novinare u malim sredinama, koji pokušavaju da se bave svojim poslom. Stefan Cvetković je bio izložen i nasilju, fizički je napadnut, prećeno mu je, ta atmosfera je postala zaista strašna, kaže direktor Centra za istraživačko novinarstvo Branko Čečen.