
U brojnim medijima ovih dana pojavila se vest da je selo Brezna na prodaju. U dobrom maniru preovlađavajućeg “copy paste” novinarstva, gde svako po malo doda, ispalo je da je celo selo otišlo na doboš, dok je istina sasvim drugačija.
Novinarka Istinomera Tamara Tančić ocenila je da predstavnici vlasti često doprinose širenju dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama i kao primer navela aktuelnu polemiku oko zvaničnih podataka o broju preminulih od posledica virusa korona.
S obzirom na opasnosti koje dezinformacije i lažne vesti mogu da izazovu, društvene mreže su počele da na različite načine proveravaju istinitost onoga što je preko njihovih platformi objavljeno.

Sveprisutne lažne vesti jesu vrhunski društveni izazov našeg doba, kao i trajna boljka našeg mozga. Ali šta ako one postanu zgodni izgovor za – cenzuru? Da li to cenzurom svega što etiketiramo kao babarogu lažnih vesti zapravo cenzurišemo i sve što se ne uklapa u dominantni politički, ideološki (neoliberalni) i ekonomski (kapitalistički) narativ? I da li to belosvetskim i domaćim autokratama omogućujemo da pod krinkom borbe protiv dezinformacija progone svaku kritičku misao ili istraživački uradak?

Većina ljudi primećuje da je na društvenim mrežama i u medijima sve više netačnih vesti, ali se i pored toga postavlja pitanje kako, zaboga, ostali ne vide poplavu namernog ili nenamernog dezinformisanja i odakle im poverenje u neistinite sadržaje, pokazuje najnovije istraživanje Rojtersovog Instituta za izučavanje novinarstva

Razmislimo o statistički orijentisanim naslovima u Srbiji kao što su: „Srpska ekonomija u top 10 ekonomija Evrope“, „Srbija druga najsrećnija zemlja u regionu“, „Istraživanja pokazala: Srbi pošteniji od Hrvata“ ... U pitanju je ozbiljno i temeljno zagađenje medijskog prostora smećem nesuvislih podataka i neplauzibilnih rang-lista. Radi se o statistikama koje u prvi mah deluju suvislo, a zapravo ne prolaze ni najbanalnije testove suvislosti i zdravog razuma
Nekoliko portala je u svojim tekstovima navelo razloge zašto je Belorusija, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Lukašenkom, uređena, mirna i prosperitetna zemlja, ali je većina podataka kojima se ta teza potkrepljuje apsolutno netačna.
Na “Fejsbuku” se za samo jedan dan masovno raširila tvrdnja da mnogi u Srbiji koriste supstancu za podmlađivanje “adrenohrom”, koja se, kako se ističe, dobija na tri načina, ali je najefikasniji - iz krvi zlostavljane i ubijene dece. Navodno, adrenohrom na srpsko tržište stiže iz Maribora.
Platforme društvenih mreža pojačale su borbu protiv dezinformacija o američkim izborima: Fejsbuk je pokrenuo centar za pomoć korisnicima s izvorima vezanim za izbore, a Tviter proširio pravila protiv dezinformacija o poštanskom i ranijem glasanju.
Facebook je objavio da je uklonio sedam miliona objava u drugom kvartalu ove godine zbog deljenja lažnih informacija o novom koronavirusu, uključujući sadržaj koji je promovisao lažne preventivne mere i lekove, prenosi Rojters.
Jedan broj rumunskih Fejsbuk stranica i Instagram profila čija je svrha bila da odaju utisak da su američki u okviru nastojanja da se utiče na izbore u SAD je uklonjen, saopštila je kompanija u četvrtak, piše politico.eu.
“Prijateljica sa Infektivne klinike” od početka pandemije virusa korona postala je jedna od najcitiranijih osoba na društvenim mrežama u Srbiji.
Milena Popović, urednica Istinomera, istakla je u Novom danu da je pandemija koronavirusa prouzrokovala ogroman porast lažnih vesti i dezinformacija u svetu ali i u našim medijima, naročito tabloidima, kao i da su se takve stvari mogle čuti od političara i institucija. Zbog svega toga, kompanija Fejsbuk je pokrenula akciju otkrivanja i označavanja lažnih vesti na toj društvenoj mreži, a partneri u našoj zemlji su portal "Isitinomer" i agencija "Frans pres".