
Američki predsednik Donald Tramp kritikovao je danas društvene mreže i rekao da su te kompanije ućutkale „milione ljudi“ primenom cenzure, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Glavni urednik CINS Dino Jahić, govoreći o optužbama koje je na njegov račun uputio predsednik RS Milorad Dodik, kaže da mu nakon toga stižu pretnje preko društvenih mreža. Navodi da je misterija što je njega odabrao. Ocenjuje da je slična mantra i u Srbiji i u Republici Srpskoj, kad se pogleda način na koji se pritisci na novinare dešavaju.
Čovek je uhapšen zbog „uznemirujućih fotografija" koje je objavio na Fejsbuku, nastalim nakon saobraćajne nesreće.
Slučajno ili ne, dan pošto je Fejsbuk objavio da je sa svoje društvene mreže kao i sa servisa Instagram uklonio jedan broj stranica i grupa koje „potiču iz Irana i Rusije“, Sputnjiku Srbija je onemogućen pristup Fejsbuku sa svojim sadržajima.

Spomenuti sajtovi su analizirali više od 43 miliona objava najvećih brendova koji se oglašavaju na društvenoj mreži Fejsbuk, nakon čega je ustanovljeno da su sve analizirane stranice imale pad interakcije sa korisnicima od preko 50 procenata. Količina objava najvećih brendova porasla je za 25 posto u odnosu na prošlu godinu, to jest sa 6,5 miliona…
Nekoliko velikih kompanija objavilo je da će ukloniti ili obustaviti distribuciju sadržaja ultradesničarskog medija ”Info vors” čiji je osnivač teoretičar zavera Aleks Džons.
Nakon jedanaest dana koje je F. J. proveo u pritvoru pod optužbom za širenje panike putem društvenih mreža u vezi kvaliteta vode u Beogradu, neosnovano mu je određena mera kućnog pritvora u trajanju od 30 dana – upozorava direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević.
Algoritmi Fejsbuka okvalifikovali su delove Deklaracije nezavisnosti SAD kao govor mržnje i uklonili izvode iz nje podeljene putem te društvene mreže.
Fejsbuk, Gugl i Majkrosoft na „neetički način“ odvraćaju odvraćaju korisnike od opcija važnih za zaštitu privatnosti, piše u izveštaju Norveške agencije za zaštitu potrošača.

Novinarima društvene mreže mogu poslužiti kao vrlo korisno sredstvo za povećanje čitanosti i pre svega uticaja među čitaocima, ili pak za sticanje novih čitalaca. Znatan broj novinara upravo na ovaj način i koristi društvene mreže. Omiljena društvena mreža novinara je Tviter, mada se ne može reći da im je stran ni Fejsbuk. Mnogo više uspeha postižu oni novinari koji umešno koriste i društvene mreže pored medija za koji već svakako rade. Društvene mreže daju slobodu, koju njihov medij, ograničen određenim konceptom i uređivačkom politikom, ipak isključuje. Pravilno iskorišćena sloboda na društvenim mrežama, može novinaru doneti dodatnu popularnost i značajno povećati njegov uticaj ili čitanost njegovih štiva.
Evropa predlaže da se ukloni ključna pravna zaštita koju uživaju Google, Facebook i drugi internet giganti. Kada korisnici uploaduju sadržaj na društvene mreže, video sajtove i druge digitalne platforme, kompanije koje upravljaju ovim servisima nisu odgovorne za proveru da li ubačeni materijal krši autorska prava.
Društvena mreža Instagram saopštila je večeras da je prešla prag od jedne milijarde korisnika koji na tom sajtu dele fotografije i video snimke.
Facebook će u narednoj sedmici ukloniti opciju trending vijesti koja se nalazila na desnoj strani desktop verzije ove popularne društvene mreže.
Mladi u Sjedinjenim Američkim Državama sve manje koriste društvenu mrežu Facebook. Od ove društvene mreže popularniji su Snapchat, Instagram i YouTube.
Na gotovo svim društvenim mrežama i digitalnim platformama zabeležen je rast interesovanja za informativnim sadržajima, odnosno vestima.

Tek nekoliko sati od kada je stupila na snagu Uredba o zaštiti podataka u Evropskoj uniji tzv. GDPR napravio je pometnju. Korisnici su počeli da se žale na Facebook, Google, Instagram i WhatsApp, jer prisiljavaju korisnike da pristanu na ciljano oglašavanje ako žele da koriste usluge tih servisa. Zbog toga su protiv tih kompanija podignute tužbe.

Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.