
Odgovorna urednica portala Insajder.net Brankica Stanković saopštila je večeras na Tvitetu da će u 2021. godini otvoriti Insajder televizijski kanal.
Nedeljama unazad pratim događanja vezana za odluku Saveta za štampu prema kojoj je KRIK prekršio novinarski kodeks u delu koji se odnosi na novinarsku pažnju i objavljvanje odgovora po žalbi firme „Mineko“.

Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) optužila je Visoki savet sudstva (VSS) i zaštitnika građana da su saopštenjima u kojima su kritikovali KRIK zbog objavljivanja baze podataka o sudijama u Srbiji, pozvali na "cenzuru i kršenje Ustavom garantovanog prava na slobodu mišljenja i izražavanja".

Savet za štampu nepravedno je proglasio KRIK krivim za kršenje Kodeksa novinara Srbije u tekstu koji je nastao u okviru globalnog projekta „FinCEN dosijei“, a pojedini zaključci Saveta u njihovoj odluci nisu ni tačni. Tako, Savet tvrdi da nismo objavili dokaz da su banke označile 99 novčanih transakcija grupacije Mineco kao sumnjive – iako je u našoj priči objavljen deo izveštaja američkog Trezora gde se upravo ovo spominje. Šokantno je i to što nas je Savet kaznio jer, po njihovom mišljenju, nismo objavili dovoljno dokumenta do kojih smo došli u istraživanju – iako bi time bio ozbiljno ugrožen uzbunjivač koji je novinarima dostavio tajne izveštaje američkog Trezora.

Milica Šarić, glavna urednica CINS-a, kojoj je prećeno porukama „bliži ti se kraj“ i da će CINS „stići pravda“, kaže da su uvrede i napadi česti i posle istraživačkih tekstova o Pinku i Informeru, ali i da opozicija ima veliki broj botova. Pošto u CINS-u radi dosta devojaka, dobijaju i seksističke poruke
Da bi ispunjavalo svoju društvenu svrhu ispravnog informisanja javnosti, novinarstvu je neophodno da se zasniva na činjenicama. Novinarski tekstovi koji se ne baziraju na činjenicama, koliko god dobro ispratili novinarske formu i stil, nisu ništa drugo nego oponašanje novinarstva. Kao takvi mogu biti dobro sredstvo za zabavu, a problemi nastaju kada se takvi tekstovi usvajaju kao informativni, što u naše doba nije rijedak slučaj.
Čini se da su mnogi novinari izabrali stranu, i to ne javnosti i njenog prava da zna, već dva zaraćena tabora, koji se dele po principu opozicioni/vladini novinari. Onog trenutka kada neko odluči da ne igra po tim pravilima, brzo postaje predmet kritike. Kritika sama po sebi nije loša, loš je stav u kojem se dovodi u pitanje zašto je nešto tema, a nešto ne. I ko ima pravo da o tome odlučuje?
S obzirom da se u jednom slažem sa Vesnom Kostić, a to je da su činjenice neprikosnovene, u odgovoru na njeno reagovanje objavljeno u prošlom broju nedeljnika "Vreme" zadržaću se isključivo na činjenicama, i to onim koje se odnose na tekst "Ispumpavanje kopa i budžeta", čiji sam autor.
Medijsku scenu vidim kao maglu dezinformacija, lažnih informacija, spinova, različitih političkih i privatnih interesa, izjavila je FoNetu novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) Dina Đorđević i ocenila da se priče medijskih kuća koje se trude da budu profesionalne u toj magli samo malo naziru.
Predstojeći Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs koji se od 3. do 10. septembra održava u Beogradu obeležiće specijalni program posvećen istraživačkom novinarstvu, najavili su organizatori.
Prednost za ovogodišnje nagrade imaće istraživačke priče koje se tiču krize prouzrokovane koronavirusom.
Nagradu za istraživačko novinarstvo "Dejan Anastasijević" NUNS je, u kategoriji elektronskih medija, ove godine dodelilo Adamu Santovcu, za dokumentarni film "Mega diplomac" u produkciji TV N1. Upozoravajući na drastično povećanje broja pretnji i napada na novinare, žiri je poručio da je Srbiji u ovom trenutku preko potrebna nezavisna, tačna i profesionalna informacija.
U uži izbor za Nagradu za istraživačko novinarstvo Dejan Anastasijević 2020 ušlo je devet istraživačkih radova, a ime laureata biće saopšteno na novinarskoj konferenciji koja će se održati 11. juna 2020. godine u 12:00h u Medija centru u Beogradu.