
BBC se usprotivio odluci Tvitera da na glavnom nalogu britanske radio-difuzne korporacije na ovoj društvenoj mreži stavi oznaku koja ga opisuje kao „medij koji finansira vlada".

Predsednik Upravnog odbora Radiotelevizije Srbije (RTS) Branislav Klanšček ukazao je danas, u autorskom tektu na sajtu RTS, da nije jasno šta je cilj obimnog teksta na 60 strana kojim javni servis nije dematovao „nijednu jedinu činjenicu“ koja je navedena na portalu Pištaljka o angažovanju spoljnih produkcija.

U izjašnjenju Radio-televizije Srbije na tekst Pištaljke „Izveštaj koji RTS krije: Vaše pravo da platite sve”, na 60 strana ne opovrgava se ni jedan navod iz dokumenata koja je pre mesec dana objavila Pištaljka, a čiju su autentičnost potvrdili i predsednik Upravnog odbora RTS-a Branislav Klanšček i generalni direktor javnog servisa Dragan Bujošević, i zbog čega su tužilaštvo i policija pokrenuli istragu o poslovima RTS-a sa spoljnim produkcijama vrednim desetine miliona evra.

Bivši predsednik Upravnog odbora RTS-a Vladimir Vuletić kaže da je dobro da se javno govori o poslovnim praksama na javnom servisu, za koji kaže da ima ozbiljan problem sa netransparentnošću. Jelena Kleut sa Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu kaže da vidimo "vrh ledenog brega", a bilo bi daleko značajnije da vidimo koliko novca RTS troši po programskim celinama.

“Nezahvalno je tumačiti šta se događa u RTS-u u odnosu na centre moći i zašto upravo sada. Većina članova sadašnjeg Upravnog odbora je reizabrala Dragana Bujoševića pre dve godine tako da je logično da su svih ovih godina upoznati sa načinom finansijskog poslovanja RTS-a”, kaže u razgovoru za Danas Veran Matić, član Radne grupe za bezbednost novinara i predsednik ANEM-a, upitan zašto je baš sada otvorena afera sa navodnim finansijskim malverzacijama na Javnom servisu.
Kako je i zbog čega jedan od najuglednijih i najboljih novinara Srbije, višegodišnji borac protiv represivnih režima, počev od Slobodana Miloševića, poznat i po emisiji „Nije srpski ćutati“ postao ćutolog koji sa kolegama ne razgovara, godinama je na čelu Javnog servisa Srbije čija uređivačka politika izgleda kao one uređivačke politike protiv kojih se godinama, u vreme najsvetlijeg dela svoje karijere, i sam borio?
Zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Nova Nikola Jovanović kaže da je najproblematičniji, u celoj aktuelnoj priči oko javnog servisa, deo o spoljnim produkcijama "koje rade neki posao, a stiče se utisak da RTS ima produkcione sposobnosti da sam radi".
Novinarka Radio-televizije Srbije Tatjana Manojlović zatražila je danas od menadžmenta Javnog medijskog servisa da saopšti i obrazloži detalje ugovora sa svim produkcijama čiji se sadržaji emituju na programima RTS-a.

Predsednik Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček izjavio je za N1 da je je otkrio da na RTS postoji emisija koja se knjiži kao da postoji, a ne postoji. Za tu emisiju pod nazivom "Jedan dobar dan" postoji i konto sa kog je potrošeno 14 miliona dinara od 2020. godine, rekao je Klanšček i najavio podnošenje krivične prijave.

Predsednik Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček i novinar i bivši profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski složili su se da sve što se realizuje na RTS-u mora da bude transparentno i da ne sme da bude konflikta interesa. "Ne može neko ko radi u javnom servisu da ima privatnu produkciju spolja i da onda tu privatnu produkciju prodaje RTS-u", naglasio je Veljanovski za N1. "Kristina Radenković je žena sa RTS-a. (Jovan) Memedović, šta radi za platu, izvinite? Nemam ništa protiv čoveka, ali šta je uradio za platu u prošloj godini? Ovaj Katar? Njegova produkcija je 'Sasvim prirodno'. 'Potera' je spoljna produkcija. Šta taj čovek radi za platu, to je problem?", ističe Klanšček.
Generalni direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragan Bujošević uputio je danas ministarki kulture Maji Gojković pismo u kome ukazuje da je Srbija u ozbiljnom problemu ako se čuvanje pozorišne baštine osloni samo na javni servis i ako je jedini koji snima i arhivira pozorišne predstave, navodeći da bi to trebalo da bude zadatak Pozorišnog muzeja.

Rukovodstvo Radio-televizije Srbije krije od javnosti zapisnik sa devete sednice Upravnog odbora iz juna prošle godine u kom se iznose zaključci jedinog istraživanja o trošenju novca javnog servisa koje je ovaj odbor sproveo, saznaje Pištaljka. Ova sednica je najvećim delom bila posvećena problemu angažovanja privatnih produkcijskih firmi za proizvodnju programskog sadržaja koji RTS može samostalno da proizvodi, a zapisnik sa nje dostupnim javnosti nije učinio ni Upravni odbor, na čiju inicijativu je istraživanje urađeno. Zadatak Upravnog odbora je da štiti javni interes u javnom medijskom servisu Srbije.
Snimanje, emitovanje i arhiviranje TV teatra jedinstveni je doprinos kulturnom životu Srbije, kaže za Nova.rs reditelj Nebojša Bradić povodom odluke rukovodstva Radio televizije Srbije da zbog serijskih i komercijalnih sadržaja posle 55 godina i skoro 300 snimljenih pozorišnih predstava ukine emisiju TV teatar.

BIRN je nedavno objavio podatak da je od 2015. godine u Beogradu ozakonjeno oko od pola miliona kvadratnih metara divlje gradnje koji, po zakonu, nisu smeli da budu ozakonjeni. RTS je, međutim, to otkriće nekako drugačije razumeo te je građane Srbije informisao da je u proteklih sedam godina u glavnom gradu “ozakonjeno oko pola miliona kvadratnih metara divlje gradnje”. Važno je da se divlja gradnja ozakonjuje, ko da je sad važno da li je za to bilo osnova ili ne!

„Šta si stisla tu torbu kao da si digla keš kredit“. „To što misliš da si normalna je potpuno nenormalna raspuštenička ambicija“. „Za osam godina školovanja ti si više izostala neko poslanici sa sednica“ – ovo su samo neke od replika iz novogodišnjeg programa RTS-a „Za očeve i majke“ koje je u pozadini pratio urenbesan montirani smeh, poput onog u američkim sitkomima.
Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Aleksandar Martinović najavio je da će građani i u narednih godinu dana plaćati taksu za RTS i RTV u okviru računa za električnu energiju. Kako je objasnio, javni servisi obavljaju delatnost od javnog interesa, a ne mogu same da obezbede dovoljno sredstava. Zato će nastaviti da ih finansiraju Vlada Srbije i građani.