
Glavni problem sa lažnim vestima u Srbiji je što lažu oni koji ne bi smeli, institucije i vlast, ali i mediji, kao njihova produžena ruka, izjavio je strip crtač Marko Somborac.
Novinari treba da izveštavaju i pitaju političare o posledicama odluka koje donose - zašto i kako te odluke utiču na živote ljude, naveli su učesnici Gradskog foruma o medijskoj pismenosti, a ne da budu službeni glasnik političara. Zato što toga nema dovoljno u domaćim medijima, kako dodaju, Srbija je raj za političare.
Portal Fake News Tragač na svoj 1. rođendan, 24. decembra 2018, dodeljuje nagrade Zlatni, Srebrni i Bronzani Pinokio medijima koji su tokom prethodnih godinu dana prema našoj evidenciji najčešće širili lažne i manipulativne vesti. Naš tim je istražio 116 manipulativnih sadržaja i u laži uhvatio 123 medija, koji su zbirno posmatrano 485 puta objavili dezinformacije.
I taman kad smo bili spremni da zaboravimo one mučene perače prozora, nek im je laka crna zemlja o koju treskaju na svakih deset sekundi, vlast je najavila da će formirati telo za borbu protiv lažnih vesti. I formirala ga je – u telu ministra policije. Koji je, opet, svoje telo formirao udarajući pred kamerama maljem u onu traktorsku gumu.
Sajt raskrikavanje.rs pokrenut je pre godinu dana u cilju provere tvrdnji različitih medija. Tokom prve godine monitoringa dnevnih listova u Srbiji u više stotina tekstova pronašli smo lažne vesti, manipulaciju činjenicama, dezinformacije, propagandu, skriveno reklamiranje...
Internet-portal „Buzzfeed News“ na nemačkom i ove godine je objavio top-listu lažnih vesti, koje su imale najviše interakcija na Fejsbuku. U vrhu su vesti o kancelarki Angeli Merkel i o izbeglicama.

Razvoj veštačke inteligencije omogućio je pojavu videa za koje je danas i profesionalcima nemoguće da prepoznaju da li su lažni. Posledice mogu biti zastrašujuće: u trenutku kada lažni snimci počnu da se pojavljuju na televizijama, otvoriće se ogroman prostor za predstavljanje istine kao laži i laži kao istine, i publika će izgubiti poverenje u medije

Svaka diktatura ima svog Slavka Ćuruviju. Za takva dela osvajanja slobode trebalo je imati ogromnu hrabrost. Zbog toga ne smemo da zaboravimo žrtvu koju su novinari poput njega položili da bismo mi danas mogli da živimo slobodno, kaže za Cenzolovku novinarka Ksenija Pavlović Mekatir, koja predaje na Jejlu i izveštava iz Bele kuće
Uoči važnih izbora za Evropski parlament sledećeg maja, Brisel želi da spreči širenje lažnih vesti preko interneta i društvenih mreža, budući da se političke debate, pa i predizborne kampanje, sve više vode na društvenim medijima.
Za širenje lažnih vesti u svrhu propagande isključivo krivim vlasnike, menadžment i urednike medija koji prave trule kompromise zarad ličnih interesa, izjavila je FoNetu zamenica glavnog i odgovornog urednika nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević, koja smatra da Srbiju odlikuje fenomen lažnih vesti u kojima nema ni trunke neistine.
Pokušali ste da demantujete moj tekst „Zlatni lav i druge vesti“, a da pritom ništa niste demantovali već i sami napravili nekoliko grešaka i usput malo spinovali.
Novinarka Radio-televizije Srbije (RTS) Maša Ivkov je, izveštavajući sa otkrivanja spomenika Kralju Petru I Karađorđeviću na Trgu Republike u Novom Sadu 25. novembra, u živom uključenju u Dnevnik rekla da je ovom događaju prisustvovalo „više stotina hiljada Novosađana“.

Usta pojedinih naših i svetskih političara puna su borbe protiv lažnih vesti, dok je korist koju od njih imaju sve očiglednija. U pitanju je svetski trend, s tim što je u Srbiji on toliko dominantan da lažne vesti kreira kako državni vrh, tako i najveći nacionalni mediji. Lažne vesti su omiljeni alat za ostvarivanje političke ili finansijske koristi, skretanje pažnje na nebitne teme, pa i izazivanje kriza
Lažna vest kojom se tvrdi da je na programu američke televizije CNN američki naučnik Dejvid Loren rekao da je „srpska omladina najpametnija na svetu“ raskrinkana je u martu ove godine u nekoliko tekstova portala Raskrikavanje (1, 2). Međutim, to nije sprečilo portal Dnevni žurnal da istu vest objavi 26. novembra. Štaviše, ova lažna vest se prvi put u srpskim medijima pojavila u martu 2017. godine upravo na portalu Dnevnog žurnala, dok je vest od pre dva dana Dnevni žurnal preuzeo iz drugih medija.
Među novinarima u Srbiji je preveliki strah i zato je teško govoriti o borbi za profesionalno novinarstvo, izjavila je FoNetu novinarka Kontra Press Žarka Radoja i ocenila da su manipulacija i zbunjivanje javnosti svrha lažnih vesti.
Termin "misinformation" koji označava slučajnu grešku nasuprot dezinformaciji ("disinformation") koja predstavlja namerno širenje netačnih informacija, izabrana je za reč godine u izboru sajta dictionary.com.