
Nova epizoda podcasta Snaga uma je pred vama i donosi razgovor sa Željkom Bodrožićem, novinarom i predsednikom NUNS-a.
Prije nego što su kineski lider Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin najavili partnerstvo "bez ograničenja", a Kremlj pokrenuo opsežnu kampanju cenzure nakon invazije na Ukrajinu, Peking i Moskva su godinama dijelili metode i taktike za praćenje neistomišljenika na internetu i kontrolu interneta, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Prije godinu dana iz nacionalnog sistema digitalnog video emitovanja Ukrajine (DVB-T2) isključena su tri opoziciona televizijska kanala: Espreso, Channel 5 i Priamyi, javljaju Reporteri bez granica (RSF) pozivajući ukrajinske vlasti da ih ponovo uključe u sistem.
Više amandmana, koje su podneli poslanici Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu (AFET) na nacrt izveštaja Vladimira Bilčika o Srbiji, pominju Telekom Srbije kao instrument za povećavanje uticaja vladajuće stranke na medijsko tržište u Srbiji. Holandski evroparlamentarac Tajs Rojten kaže za portal N1 da moć koju predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima preko Telekoma Srbija izaziva zabrinutost koja se širi u Evropskom parlamentu.
Odgovor na pitanje ko pobeđuje u ratu u Ukrajini, zavisi od onoga koga pitate. Isto je i sa pitanjem ko širi propagandu – zavisi koje medije pratite. Da li je rat u medijima nemilosrdniji od onog na frontu i jesu li medijski rovovi ruskih i zapadnih medija dublji od vojnih?
Hana Černenko je novinarka iz Harkova i članica Nacionalne unije novinara Ukrajine (NUJU). Ona dolazi iz regiona Lugansk u Donbasu, gde je 2014. počeo oružani sukob protiv Rusije. Godinu dana je izveštavala o ratu u svojoj zemlji za lokalne medije Visti Television Nevs Service i Hromadske Radio i, s vremena na vreme, pomaže međunarodnim medijskim ekipama koje izveštavaju o sukobu.

Kompanija Meta ugasila je botovsku mrežu Srpske napredne stranke na društvenim mrežama, a u svom izveštaju za poslednji kvartal 2022. godine navodi da je ugašeno 5.374 naloga i 12 grupa na Fejsbuku, kao i 100 Instagram naloga, što sagovornici Danasa vide kao značajan pokazatelj o našoj političkoj sceni.
Predsjednik i izvršni direktor Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) Džejmi Flaj(Jamie Fly) jedan je od više od dvadesetak ljudi i entiteta koji su dodani na iransku listu sankcija kao odgovor na nove mjere koje su Evropska unija(EU) i Ujedinjeno Kraljevstvo poduzele protiv Teherana.

Glavni urednik lista Informer Dragan J. Vučićević konačno je dobio priliku da se pojavi na Radio-televiziji Srbije, nakon što se godinama žalio u medijima kako je „zabranjen“ na javnom servisu. Možda nije uspeo da stigne do televizijskog studija RTS-a, ali je gostovao u podkastu OKO magazina Bermudski trougao kod Dragane Pejović. Tokom gostovanja govorio je o medijima, svojim odnosima sa kolegama, o Informeru i drugim temama, a izrekao je i nekoliko netačnih informacija čiji pregled vam donosimo u ovoj analizi.

Nakon što je portal Fake News Tragač nedavno „raskrinkao” lažnu sportsku psihološkinju i čestu sagovornicu medija Sašu Sredanović, u žižu javnosti juče je došao još jedan sličan slučaj. Portal Danasa je objavio intervju sa izvesnim Danijelom Smitom koji se na Tviteru predstavljao kao geopolitički ekspert, da bi se ispostavilo da takav čovek po svemu sudeći ne postoji. Ovaj portal se juče izvinio čitaocima i prihvatio odgovornost za propust, ali je novinarka Danasa Ivana Šundić Mihovilović, koja je radila intervju, u autorskom tekstu svoj manjak novinarske pažnje pokušala da opravda činjenicom da je intervju sa Smitom pre godinu dana objavila i Al Džazira, tvrdeći da je reč o akciji ruske propagande na koju je ona nasela.
Poslednjih godina svedoci smo pravog arsenala kineskih digitalnih napada na delu, koji se ogleda kako u napadima na informacione sisteme, tako i u vešto organizovanim kampanjama dezinformisanja. Reklo bi se, baš onako kako to čini Rusija protiv Ukrajine. Međutim, čini se da se u slučaju kineskih digitalnih napada sve radi dosta sofisticiranije. Evo kako sve funkcioniše.

Na ovom mestu je 1. februara ove godine bio objavljen intervju sa Danielom Smitom, navodnim britanskim stručnjakom za međunarodne odnose i bezbednost sa fokusom na Zapadni Balkan, pod naslovom „Daniel Smit: Vučić mora da shvati da priznanje nezavisnosti Kosova nije stvar kompromisa, već priznanje realnosti”.
Daniel Smith” je danas ugasio profil na Tviteru i tu je njegova misija završena. Tačnije nalog pod tim imenom, pretpostavljam, više neće biti otvoren.

Prvo da postavimo temelje priče. Sve što je do sada Boris Malagurski uradio/snimio, uključujući i posljednji film, koji je u Bosni i Hercegovini izazvao brojne reakcije, tek je „melem za srpske nacionaliste“. Tako je njegov posljednji uradak, Republika Srpska: Borba za slobodu (2023.), okarakterisao Danijel Majić, novinar Deutsche Wellea, a autor ovih redova davno rekao „pitko i plitko“, što mu dođe isto.
Kompanija Meta najavila je da će bivšem predsedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trampu uskoro ukinuti zabranu na Fejsbuk i Instagram naloge prvi put posle dve godine.

Brojni prorežimski portali su danas preneli delove teksta izraelskog lista Jerusalim Post u kome se tvrdi da je Aleksandar Vučić uspeo da spreči, ni manje ni više, nego Treći svetski rat svojim „naporima da održi stabilnost na Balkanu“ tokom krize na Kosovu. Tabloidi su tekstove intonirali tako da se zaključi da je u pitanju stav redakcije, dajući pomenutim tvrdnjama na težini. Prećutkuju, međutim, ključnu stvar - autor teksta nije urednik niti novinar, već izraelski političar Boaz Toporovski i reč je o njegovom ličnom stavu, a ne o članku utemeljenom na faktografiji. Toporovski je inače donedavno bio predsednik Poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom u izraelskom parlamentu, a u svojim javnim nastupima iskazuje naklonost Srbiji i domaćim vlastima. U jednom intervjuu za Srpski telegraf iz 2021. godine govorio je o tome kako u Srbiju „moraju da dođu investicije iz Izraela" i da je već razgovarao sa potencijalnim zainteresovanim investitorima iz svoje zemlje.