
Prva nedelja monitoringa najgledanijih informativnih emisija pokazala je da „još nemamo dominaciju izbora kao teme“.

Biro za društvena istraživanja – BIRODI traži od Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) da spreči fenomen „partijskih kamera“, tj. prikriveno reklamiranje izbornih lista u izbornom bloku u dnevnicima čime se krši član 47 stav 2 Zakona o elektronskim medijima kojime se od emitera zahteva da obezbede slobodno, istinito, objektivno, potpuno i blagovremeno informisanje.
Ambasada Rusije u SAD je ocenila da je ovogodišnja Pulicerova nagrada Njujork Tajmsu data za seriju "rusofobičnih" članaka.

Politički sadržaj televizija sa nacionalnom frekvencijom od početka krize izazvane virusom korona apsolutno su zauzeli politički akteri vladajuće većine, pokazuje analiza medijskih sadržaja koju je sprovela organizacija Crta u periodu od 4. marta do 17. aprila. U drugoj polovini marta čak 99 odsto TV programa bilo je rezervisano za pripadnike vlasti. U ovo se ubrajaju informativne emisije, obraćanje političkih aktera u redovnim i vanrednim programima vezanim za aktuelnu zdravstvenu krizu, kao i konferencije na kojima govorili su predstavnici vlasti.
Digitalni forenzički centar (DFC) iz Crne Gore objavio je da su analizom na Tviteru od 9. marta do 9. aprila pronašli 30.000 tvitova sa naloga u Srbiji koje u sadržaju imaju ključne reči Kina i Srbija, kao i da je 71,9 odsto tog sadržaja poteklo je sa takozvanih "bot" naloga.

Neki od ukinutih Tviter naloga sa kojih su aktivno podržavani Srpska napredna stranka (SNS) i njen lider i predsednik Srbije Aleksandar Vučić bili su stari i po deset godina, ali je većina otvorena sredinom 2018, rekao je Danijel Buš, autor analize internet opservatorije Stenford univerziteta o upotrebi naloga na društvenoj mreži Tviter u svrhe promocije SNS i Vučića.
Umesto da građani Srbije što više saznaju o situacijama u bolnicama, gde ima zaraženih lekara i kako funkcioniše zdravstveni sistem, koji je sve više opterećen, dominantnu temu na konferenciji za medije predsednika Aleksandra Vučića, održanu posle sednica kriznih štabova, nametnuli su provladini mediji.

Vest da je društvena mreža Tviter ugasila 8.558 naloga koji su, prema rečima njihovih stručnjaka, bili angažovani na promovisanju vladajuće stranke u Srbiji i njenog lidera Aleksandra Vučića izazvala je veliku pažnju domaće i svetske javnosti, a Internet opservatorija prestižnog američkog univerziteta Stenford uradila je analizu operacije povezane sa aktivistima Srpske napredne stranke.

Istorija beščašća srbijanskog novinarstva je prepuna poltronstva, iskvarenosti, ratnog huškanja i ovo sad nije nikakva nova faza. Pažljivi čitatelji će u onom „Đilasovi i Šolakovi mediji“ lako prepoznati rukopis predsednika koji je svoju opčinjenost medijima i novinarima potvrdio još za vreme onog prvog vanrednog stanja nakon ratova, odnosno 1999., kad je bio ministar informisanja
SAD su danas skoro prepolovile broj kineskih državljana kojima je dozvoljeno da rade za kineske državne medije u SAD, u znak odmazde za restrikcije uvedene za strane medije u Kini.
Serž Alimi, novinar i direktor Mond diplomatika (Le Monde diplomatique), bavi se vezama novinara i političara, oportunizmom i tržišnom logikom današnjeg novinarstva koje dopušta cenzuru zbog straha od nezaposlenosti. U svojim tekstovima osuđuje jednoglasnost medija u korist neoliberalne ideologije i poziva na časno novinarastvo.

Pančevo je ove godine smanjilo minimalni iznos za podršku medijskih projekata sa sto na deset hiljada dinara, dok je maksimalni sa sedam podigao na čak 19 miliona. Razlog je očigledan – predstojeći izbori i novoosnovana TV Dunav, koja će, prema mišljenju naših sagovornika, dobiti najveći deo kolača, dok će „minimalci“ biti dodeljeni kritičkim medijima, kako bi se stvorio privid demokratičnosti i medijskih sloboda.