
Televiziju, koja je već tri godine nezakonito u vlasništvu Grada i jedini je medij u Kragujevcu koji dobija novac iz budžeta, REM će do 21. juna tretirati kao javni servis i na nju primenjivati stroža pravila nego na komercijalne televizije

Cenzurisanje i sankcije koje je najavio direktor RTK protiv srpske novinarke Aleksandre Dogandžić jer je u programu upotrebila naziv Kosovo i Metohija, ne bi smele da se dese, jer je Kosovo statusno neutralna teritorija koja funkcioniše po Rezoluciji 1244 UN, i ona ima pravo da koristi taj naziv, izjavio je za Kosovo Onlajn generalni sekretar Udruženja novinara Srbije Nino Brajović.
Predsednik Udruženja novinara Kosova i Metohije Budimir Ničić rekao je za Kosovo Onlajn da osuđuje najavu direktora RTK da će kazniti srpsku novinarku Aleksadru Dogandžić, zato što je u programu upotrebila naziv Kosovo i Metohija, ukazavši da je nedopustivo da direktor javno disciplinuje novinare i preti im preko medija.
Udruženje novinara Srbije (UNS) i njegov ogranak Udruženje novinara Srbije na Kosovu osuđuju neprimerenu kampanju albanskih medija protiv novinarke Drugog kanala Radio-televizije Kosovo na srpskom jeziku (RTK 2) Aleksandre Dogandžić koji pozivaju da protiv nje treba da budu preduzete mere zato što je u vestima koristila izraz Kosovo i Metohija.
Direktor kosovskog Javnog servisa Ngađim Kastrati najavio je da će preduzeti sankcije protiv novinarke RTK2 Aleksandre Dogandžić jer je u programu koristila izraz Kosovo i Metohija koji po njegovim rečima, nije dozvoljen Ustavom Kosova, preneo je danas portal Kosovo onlajn.

Na televiziju koja već više od godinu i po dana nezakonito radi u vlasništvu lokalne uprave, Kragujevac će do kraja godine potrošiti oko 350 miliona dinara svojih građana. Nikog se ni u državnim organima Srbije ne tiče bahato kršenje zakona od strane uprave koju vodi Radomir Nikolić – ni u ministarstvima finansija i privrede nisu želeli da odgovore na pitanja Cenzolovke o RTK
Dok se gradska Radio-televizija Kragujevac zalaže za postojanje regionalnih javnih servisa, drugi deo medijske javnosti u tom gradu kao alternativu državnim i komercijalnim medijima predlaže medije civilnog društva, takozvane medije zajednice.

Gradska vlast koja godinama radi na iscrpljivanju kritičkih medija, mladi nezainteresovani da rade u devastiranoj profesiji sa malim platama, politički i finansijski pritisci... prepolovili su broj medija i novinara u Kragujevcu. Građanima, kojima je uskraćeno pravo na objektivno informisanje, sve više se nudi propaganda, a sve manje činjenice i istraživačko novinarstvo
Zaposleni u PD Radio-televizije Kragujevac poslali su pismo Udruženju novinara Srbije (UNS) u kom se navodi da bi nova privatizacija ovu medijsku kuću „vratila u krug komercijalnih medija, gde bi bili uništeni pluralizam, programska raznolikost, urednička nezavisnost, odgovornost za izgovorenu reč i transparentnost“. Pismo prenosimo u celosti.
Na sednici Skupštine Kosova izglasan je Nacrt zakona o platama u javnom sektoru. Iako je rečeno da RTK neće biti obuhvaćena ovim zakonom to se nije desilo tokom glasanja. Prema mišljenju jednog od nezavisnih Sindikata RTK (SPERTK-a) obuhvatanje RTK Zakonom o platama je najskandalozniji čin Skupštine Kosova. Oni su ovu odluku okarakterisali kao neprihvatljivu poručujući da neće sedeti skrštenih ruku već da će nastaviti sa protestima.
Grad Kragujevac, osnivač Privrednog društva Radio-televizije Kragujevac (PD RTK), uknjižio se kao vlasnik „objekta koje je ranije koristio RTK“, a ovoj medijskoj kući na korišćenje bez naknade na određeno vreme dao prostorije za rad, rečeno je Udruženju novinara Srbije (UNS) u Ministarstvu privrede.

Radio-televizija Kragujevac, koja nezakonito postoji, godinama je dobijala sav budžetski novac namenjen medijima, dok je gradonačelnik nastavljao da ponižava novinare i da krši zakon. Novinari se obratili odbornicima tražeći od njih da stanu na put samovolji gradonačelnika, Nikolić ipak najavio da će raspisati konkurs
Slučaj Radio televizije Kragujevac (RTK), koja je u vlasništvu grada tri godine po isteku zakonskog roka za privatizaciju medija…

Preduzeće Sloga iz Kruševca, čiji je vlasnik čovek koji se zove isto kao i kupac u prvoj privatizaciji RTK – Radoica Milosavljević, pozajmljuje toj medijskoj kući šest miliona dinara. Kada je Radio televizija Kragujevac “vraćena” gradu, preduzeće Sloga, putem prinudnog izvršenja, iz gradskog budžeta, naplaćuje ono što je pozajmilo

U Srbiji, u mnogim oblastima, a u medijskoj sferi pogotovo, teško je koristiti uobičajene, stručne ili blaže izraze da se iznese stav o pojedinim fenomenima. Koliko god se trudili. Bezakonje, primitivizam i diletantizam su tri reči koje zapravo najbolje opisuju našu medijsku stvarnost, a Kragujevac je, nažalost, sjajan primer za to.
Slučaj RT Kragujevac je tipičan primer medijske politike u Srbiji. Povlačenjem države iz vlasništva u medijima ne samo da je položaj novinara postao nesigurniji, već se i drastično smanjio prostor za nekomercijalne sadržaje od značaja za lokalne zajednice.