
Sramna je odluka lista “Politika” da objavi tekst čoveka koji ponovo blati ubijenog novinara Slavka Ćuruviju, rekli su sagovornici Radija Slobodna Evropa povodom članka koji je podsetio na medijski mrak iz ratnih godina.
Duboko sam nesrećna zbog odluke urednika Politike. Tako ne postupaju oni kojim je cilj da Politika bude list pristojne Srbije, kaže za Danas bivša glavna urednica ovog lista Ljiljana Smajlović komentarišući odluke aktuelnog uredništva da objavi tekstove problematične sadržine, od kojih je poslednji Đorđa Martića „Ćuruvija, Račak i Gordić“ izazvao oštru osudu stručne javnosti i…
U saopštenju Komisije, koje potpisuje njen predsednik Veran Matić, navodi se da upućuju oštar protest Politici i da su zaprepašćeni činjenicom da je list pristao da posluži kao platforma Martićevom pokušaju brisanja istorije i negiranja sudskog postupka koji je u toku. „Istorija srpskog novinarstva zapamtiće Đorđa Martića kao čoveka koji je neposredno naručio sramni tekst…

Politikino izdanje od petka sadrži pismo Đorđa Martića, bivšeg urednika Politike ekspres, koji je 6. aprila 1999, pet dana pre ubistva Slavka Ćuruvije, objavio tekst-poternicu za glavnim urednikom Dnevnog telegrafa i Evropljanina – „Ćuruvija dočekao bombe“ Miroslava Markovića, koji je iste večeri pročitan i u Dnevniku RTS-a. Tekst, koji je lažno predstavio Ćuruviju kao jednog…

UNS u saopštenju podseća da je „u Specijalnom sudu u Beogradu u toku proces pripadnicima Miloševićevih službi bezbednosti koji su optuženi da su ubili čuvenog novinara i neustrašivog kritičara Miloševićevog režima“. UNS protestuje što „ugledni beogradski list dozvoljava osramoćenom uredniku Politike Ekspres da se izruguje našem ubijenom kolegi i pravi cinične insinuacije na račun umešanosti…
Povodom teksta „Nepotkupljivi Bakić”, od 18 maja

Na dan slobode medija, drage kolege, mi smo negde između lošijih i boljih mesta za novinarstvo na svetu. Ali, bliže Slavku. I to je katastrofa, poraz ove zemlje i naše profesije, poraz svake građanke i građanina. A Slavko nije umro uzalud. Umro je za svoje ime i mesto u istoriji. A šta ćemo mi sa našim?
Juče, 11. aprila, opet smo se okupili ispred ulaza u zgradu u ulici Lole Ribara br. 35. To radimo od 2000. godine i radićemo dok nas bude. Sve nas je manje, doduše:neki su pomrli; neki imaju pametnija posla; neki se ne bi družili sa nepodobnima; neki više nemaju službenu obavezu. O njima neću: mrtve ne možemo da vratimo, mada bismo voleli; ostalima je to na dušu, pa neka vide šta će. „Manje nas je od redakcije Dnevnog telegrafa nekad", rekao mi je jedan bivši novinar tog lista. Dobro; neki su ipak tu i neću ih imenovati, kao što nisam ni odsutne.
Devetog dana protesta ispred zgrade RTS sa razglasa je upućen poziv janvom servisu da objektivno izveštava o protestima u Beogradu, a zatim odata pošta novinaru Slavku Ćuruviji, koji je ubijen pre 18 godina.
Ubistvo Slavka Ćuruvije zaledilo je građane i pripremilo pad Slobodana Miloševića, rekla je istoričarka Branka Prpa koje je bila pored Ćuruvije u trenutku ubistva. Dodaje da osećaj besmisla danas stvara činjenica da su akteri tog vremena danas vladajući, da se RTS nije promenio, a da je glavna karakteristika Aleksandra Vučića i dalje progon medija.

Ministar policije u vladi Zorana Đinđića, Dušan Mihajlović, pozvan je da svedoči u utorak, 4. aprila, u nastavku suđenja za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Tokom trodnevnog pretresa, pred Specijalnim sudom u Beogradu trebalo bi da se pojave i svedoci Dejan Nikolić, Boro Banjac, Biljana Pejović, Zoran Stijović i Goran Petrović.
Suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije ponovo je odloženo, ovoga puta iz tehničkih razloga. Do toga je došlo svega dan od objavljivanja izveštaja organizacije Amnesti internešenal o Srbiji u kome odugovlačenje sa slučajem Ćuruvija navode kao primer lošeg stanja u zemlji.

Posle jučerašnjih geostrateških i političkih teorija komentatora i urednika Politike ekspres, danas su pred Specijalnim sudom svedočili bivši funkcioner RDB-a, koji se ne seća da je ikada pre toga dao izjavu istražnom sudiji, vlasnik Tabloida Milovan Brkić, koji za sebe kaže da „trguje informacijama“, i inspektor u penziji Milisav Spasojević, koji je istraživao ubistvo Ćuruvije,…

Do objavljivanja dosijea „Ćuran“ u oktobru 2000, policajci koji su istraživali ovaj zločin nisu znali da je RDB pratio Ćuruviju, rekao pred Specijalnim sudom Slaviša Sovtić, jedan od inspektora koji su učestvovali u istrazi, koji kaže da je „gotovo sigurno“ Državna bezbednost, ili neki njen deo, učestvovala u ovom ubistvu

Zamenik načelnika Druge (obaveštajne) uprave u vreme ubistva Slavka Ćuruvije Milovan Popivoda tvrdi da ne zna da se u aprilu 1999. Ratku Romiću pokvario automobil, kao ni to da nije bilo potrebe da agenti uzimaju automobile iz drugog odeljenja. Romić, naime, kaže da je beli golf, zbog pomenutog kvara, uzeo od pratećeg odeljenja. Popivoda dovodi…
„Imamo ne samo zakonsku već i moralnu obavezu prema porodici, čitavoj novinarskoj zajednici i društvu u celini da se rasvetli ovaj tragični događaj, kao i da se drugi slučajevi stradanja novinara privedu pravdi“, rekao je ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac na obeležavanju godišnjice ubistva novinara Slavka Ćuruvije

Čitav državni aparat pokrenut je 1998. godine da se obračuna sa jednim čovekom i njegovim novinama: u tome su učestvovali Skupština i Vlada, policija, tajna služba, državni mediji, tužioci, sudije… Prisluškivan je, praćen, klevetan, medijski linčovan, osuđivan na robiju i ogromne novčane kazne. I ubijen