
Promene u sudskom veću, čija je nova predsednica Nada Hadži Perić, odložile su i početak razmatranja žalbi na prvostepenu presudu za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Suđenje četvorici optuženih pripadnika RDB-a traje više od sedam godina

Pre nekoliko dana, pozvan sam u Upravu krimalnističke policije u 29. novembra, kako bi od mene uzeli podatke neophodne za pravljenje procene bezbednosti, a povodom pretnji koje sam dobijao i povodom svih aktivnosti vezanih za rad u Radnim grupama za zaštitu i bezbednost novinara, kao i u Komisiji za istraživanje ubistava novinara. Štititi ugrožene kolege, takođe je opasan posao.

Slučaj ubistva Slavka Ćuruvije je došao do ovog stepenika u sudskoj instanci zahvaljujući pritisku javnosti, ali je to i dalje nedovoljno, izjavio je predsednik Nezavisnog udruženja novinara Željko Bodrožić i ocenio da nam trenutno stanje tog slučaja poručuje da je u Srbiji ubistvo novinara i dalje nekažnjivo.
Mnoge grozne stvari desile su se u bliskoj prošlosti Srbije, ali je ubistvo novinara Slavka Ćuruvije ostavilo jedan truli zadah bestijalnosti ove države.

I danas, na dan kada je pre 23 godine ubijen novinar i izdavač Slavko Ćuruvija, taj zločin predstavlja hipoteku na celom srpskom društvu. Apelacioni sud moraće da stavi tačku na beskrajno razvučen sudski proces koji je ušao u devetu godinu od podizanja optužnice. Pavol Salaj iz Reportera bez granica: Kažnjavanje odgovornih je dug prema savesti

Kao i u slučaju presude iz 2019, u žalbama na presudu optuženima za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, koja je doneta u decembru 2021, i odbrana i tužilac traže njeno ukidanje. Advokat Slobodan Ružić, sa druge strane, smatra da presuda sadrži dovoljno dokaza da bude potvrđena. Pravosnažnu odluku o sudbini istorijskog procesa za ubistvo novinara, koje je organizovala i izvela država, doneće Apelacioni sud

Pre nekoliko dana dobio sam poruku od Željka Matorčevića, urednika Žig Info iz Grocke, koji je samo mesec dana pre paljenja kuće Milana Jovanovića surovo prebijen. To je najteži napad na bilo kojeg novinara, pre napada na kuću i živote Željkovog kolege iz redakcije Milana Jovanovića i njegove supruge Jele Deljanin.

Srbija je i dalje zemlja u kojoj – prema svim zvaničnim nalazima – ne postoji sloboda medija; medijski sadržaji ostali su uglavnom nepromenjeni, broj napada na novinare nije se umanjio, pritisci na medije traju nesmanjenim intenzitetom, rijaliti programi postali su deo života, a polarizacija društva putem medija očiglednija je nego ikad. Sedam godina suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije prošlo bez pravosnažne presude, dok Milan Jovanović nije dočekao pravdu ni tri godine posle paljenja njegove kuće. Čini se da smo na medijskom planu 2021. živeli neprestani „Dan mrmota“

Novinari su često u prvom redu kada pravdu treba tražiti u ime drugih, ali poslednji kada čekaju pravdu za sebe, zaključuje se u istraživanju sprovedenom u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, u kojima je u poslednje tri godine zabeleženo mnoštvo pretnji upućenih novinarima, kao i napada na njih dok su na radnom zadatku

Nakon što su prošle nedelje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije četvorica nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti nepravosnažno osuđena na sto godina zatvora, u tabloidima se „zavrtela“ priča o „misterioznoj torbi“ sa 415.000 dolara koju je Ćuruvija navodno nosio u trenutku ubistva. Jedini koji je tokom suđenja spominjao ovaj novac bio je nekadašnji novinar lista Svedok Vladan Dinić, koji je tvrdio da je sreo Ćuruviju na dan ubistva i da je on sa sobom tom prilikom nosio torbu punu para sa kojom je šetao po gradu. Dinićev iskaz je odbrana tokom postupka koristila da bi probudila sumnju sudskog veća da je Ćuruviju neko ubio zbog tih para te da likvidacija nema veze s državom.

Jelena Ćuruvija, ćerka ubijenog Slavka Ćuruvije i predsednik Komisije za istraživanja ubistava novinara Veran Matić, govorili su u Novom danu o presudi i toku suđenja za ubistvo Ćuruvije, navodeći da je odbrana na čelu sa Zorom Dobričanin "preuzela retoriku devedesetih", a da je jedan drugi advokat ponavaljao sve optužbe koje su kačene Ćuruviji 1998. i 1999. godine, a koje su bile uvod u ubistvo. Matić kaže da ne postoji nijedan razlog da konačna presuda ne bude donesena u narednih godinu dana. Smatra da do presude ne bi došlo da nisu 2013. godine oformljene Slavko Ćuruvija fondacija i Komisija. Navodi da je moglo lako da se dođe do lokacije Miroslava Kuraka, osuđenog u bekstvu.
Uoči sudske presude navodnim izvršiocima ubistva novinara Slavka Ćuruvije počinjenog 1999. godine, neki od njegovih najbližih saradnika osvrću se na njegovu karijeru i objašnjavaju zašto je on bio meta režima Slobodana Miloševića.
Pavol Salaj, šef odseka nevladine organizacije "Reporteri bez granica" za Evropsku uniju i Balkan, kaže da je rešavanje slučaja Slavka Ćuruvije ključno za slobodu medija, jer će pokazati da je država Srbija u stanju da zaštiti novinare.
“Pravda mora biti zadovoljena”, komentar je generalnog sekretara Evropske federacije novinara (EFJ) Rikarda Gutiereza povodom druge prvostepene presude izrečene u procesu za ubistvo Slavka Ćuruvije – novinara i osnivača listova “Dnevni telegraf”, “Nedeljni telegraf” i “Evropljanin”.