

Sinoć sam u Utisku nedelje, komentarišući izjavu ministra Vulina da oboleli od kovida-19, smešteni na Sajmu, mogu da čitaju tabloide Informer, Srpski telegraf, Kurir i Alo, izneo neproverenu informaciju da te primerke plaća Ministarstvo odbrane, naveo je Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a na društvenim mrežama ovog nedeljnika.
Ministar odbrane Aleksandar Vulin izjavio je danas da je urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk "slagao" kada je rekao da država kupuje novine koje deli pacijentima u privremenoj bolnici na Beogradskom sajmu.

Izvršni direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), novosadski advokat Veljko Milić izjavio je da Srbija ima mehanizme za borbu protiv lažnih vesti ali ih ne primenjuje adekvatno, a vlast tabloide koji šire lažne vesti koristi kao sredstvo za borbu protiv nezavisnih medija, umesto da ih zakonski sankcioniše.

U nastojanju da diskredituju novinarku Anu Lalić i navode iz njenog teksta o stanju u Kliničkom centru Vojvodine, za sve se odjednom našlo vremena, pa i dobre volje, da se prvi put u prostorije te bolnice puste kamere. Istovremeno, od tabloida smo doživeli da ONI drugima lepe etiketu „lažna vest“, iako su ih 2019. objavili gotovo 1.000 na naslovnim stranama, da kritikuju „rekla-kazala“ novinarstvo i, povrh svega, da apeluju na odgovorno izveštavanje!
Umesto da građani Srbije što više saznaju o situacijama u bolnicama, gde ima zaraženih lekara i kako funkcioniše zdravstveni sistem, koji je sve više opterećen, dominantnu temu na konferenciji za medije predsednika Aleksandra Vučića, održanu posle sednica kriznih štabova, nametnuli su provladini mediji.

Istorija beščašća srbijanskog novinarstva je prepuna poltronstva, iskvarenosti, ratnog huškanja i ovo sad nije nikakva nova faza. Pažljivi čitatelji će u onom „Đilasovi i Šolakovi mediji“ lako prepoznati rukopis predsednika koji je svoju opčinjenost medijima i novinarima potvrdio još za vreme onog prvog vanrednog stanja nakon ratova, odnosno 1999., kad je bio ministar informisanja
Usled pojave korona virusa u Srbiji, u medijima, pretežno u tabloidima, i na društvenim mrežama širi se i poplava lažnih vesti, dezinformacija, teorija zavera, koje se razmnožavaju neverovatnom brzinom, u kojoj najveći broj građana veoma teško razlikuje vest od laži, što će nesumnjivo ostaviti ozbiljne i opasne posledice po društvo.
„Jedino sredstvo koje je prema smernicama Evropske agencije za kontrolu i preventivu bolesti 100 % učinkovito i deluje protiv virusa korone (...) jeste razblaženi rastvor natrijum-hipohlorida, a jedino postrojenje u jugoistočnoj Evropi koji se bavi proizvodnjom tog rastvora jeste firma Sigma u Crvenki“, piše Tanjug a prenosi RTV. Međutim, niti je natrijum-hipohlorit (koje ovi mediji pogrešno zovu „hlorid“) jedina supstanca koju ova institucija preporučuje, niti je ova firma jedina u Srbiji koja je proizvodi.

Ozbiljnost je nešto što nam tokom tekuće epidemije toliko nedostaje, a ona bolno manjka i medijima i pojedinim stručnjacima i političarima. O društvenim mrežama da i ne govorimo. Tom trendu se nisu oduprli ni na sajtu Ministarstva zdravlja covid19.rs, gde se doslovno može pročitati da „ako opravdano sumnjate da ste zaraženi koronavirusom i poželite da odete direktno u dom zdravlja, sasvim je izvesno da ćete tamo – poljubiti vrata“

Mi smo navikli na to da novinari rade pod pritiskom, da se suočavaju sa pretnjama, normalizovali smo takvo stanje. Međutim, deluje mi da smo na to navikli iz jedne nemoći, jer čak i to što smo se bunili nije dalo neki vidljivi rezultat, pa ljudi pre ili kasnije prestanu da guraju zid, kaže za Cenzolovku Igor Lečić, koji kao Milan Dog kroz svoje stripove svakodnevno ogoljuje stvarnost u Srbiji
Četiri tabloida na čijim je naslovnim stranicama Raskrikavanje u prošloj godini ulovilo nešto manje od 950 lažnih vesti, u istoj godini su preko brojnih državnih tendera dobila više od 600 hiljada evra. Ovo je još jedan način državnog finansiranja ovih medija, pored novca koje dobijaju na konkursima lokalnih samouprava.
Čovek koji se smatra odgovornim za udes u kojem je poginuo u februaru 2019. Šaban Šaulić morao je da se skloni od javnosti. Razlog: srpski mediji objavljuju njegove fotografije s punim imenom, piše „Vestfalen Blat“.