
Pozdravljamo odluku Drugog osnovnog suda da ponovo osudi optužene za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića i to – ovog puta na veće kazne. Očekujemo od Apelacionog suda da što pre potvrdi ovu presudu

- Oni su mislili da ih niko neće uhvatiti. Mi smo ipak u toj situaciji pobedili, mi smo ih otkrili. Vezali smo ih za mesto zločina, napisali krivičnu prijavu i stojimo iza svega što smo radili tokom istrage i na zakonit način dokumentovali, kaže Dragan Kecman, pukovnik policije koji je napisao krivičnu prijavu protiv četvorice optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije

Zbog bezbednosnog rizika, u poslednjih mesec i po dana Marko Vidojković morao je da napusti Srbiju, Milan Nikić, dopisnik N1, napustio je danas Kragujevac i sada se nalazi na tajnoj lokaciji. Za članove Odbora za kulturu i informisanje iz redova vladajuće koalicije ovi primeri, međutim, nisu bili dovoljan razlog da prihvate predlog opozicije da se raspravlja o stanju u medijima. „Nismo dobili materijal, nismo mogli da se spremimo”, pravdao se Nebojša Bakarec iz SNS. Opozicioni poslanici napustili su sednicu Odbora, a njegov predsednik Siniša Kovačević kaže za Cenzolovku da svoju budućnost ne vidi u krugu ljudi koji ne žele da razgovaraju o problemima

Policijski pukovnik Dragan Kecman, koji je prikupio ključne dokaze o ubistvu novinara Slavka Ćuruvije, prvi put govori o istrazi dugoj 15 godina, o tome kako je to ubistvo u početku bilo samo jedan u nizu nerazrešenih zločina, koje su u policiji zvali „fascikla”, kako javna bezbednost dugo nije znala da je novinara pratila tajna služba, o prekucavanju rukom pisanih izjava pripadnika Službe koji su pratili Ćuruviju do samog ubistva i sumnji da su one usklađivane
Cenzolovka od sutra objavljuje u nastavcima intervju sa Draganom Kecmanom, policijskim pukovnikom koji je prikupio najvažnije dokaze istražujući ubistvo Slavka Ćuruvije. Kecman prvi put otkriva sa kakvim se preprekama suočavao tokom 15 godina istrage, zašto je morao da krije dokaze i od svojih šefova, kako je, uprkos moćnoj Službi, koja je preko svojih ljudi kontrolisala i javnu bezbednost, uspeo da ih sačuva. Govori kako su svedoci zastrašivani i kako su uništavani životi ljudi koji su mu tokom istrage pomagali

Koautora podkasta "Dobar loš zao" Nenad Kulačin reagovao je na intervju posebnog tužioca za visokotehnološki kriminal Branka Stamenkovića za Politiku, u kome je rekao da je za prethodnih pet godina formirano 11 predmeta zbog pretnji Marku Vidojkoviću i Nenadu Kulačinu i da je u tri predmeta utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja, da je u šest sumnja potvrđena, a da je u dva doneta pravosnažna osuđujuća presuda.

Današnji broj Somborskih novina samo po formi podseća na sve prethodne brojeve iz skoro 69 godina istorije: umesto redovnih rubrika i informacija, u njemu se mogu pronaći samo oglasi i čitulje. Drugi sadržaj je izostao jer su zaposleni, kako i stoji na naslovnoj strani, stupili u štrajk. Razlog – neisplaćene zarade. Vlasnik lista kaže za Cenzolovku da će im zarade biti uplaćene danas ili najkasnije u ponedeljak

Bivši komandant ozloglašene Jedinice za specijalne operacije, Milorad Ulemek Legija, odbio je danas da odgovara na pitanja sudskog veća, tužilaštva i odbrane u procesu koji se pred Apelacionim sudom vodi za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, ali je ostao iza svega što je do sada svedočio. Braća Miloš i Aleksandar Simović takođe nisu želeli da odgovaraju na pitanja, odbijajući i da učestvuju u ovom procesu

The trial for the murder of Slavko Ćuruvija will definitely be a strong test for the judicial system and democracy in Serbia. Murder of a journalist is an extreme case and the punishment should be proportional, of course. We need to break the vicious circle of crimes and impunity, says the OSCE Representative on Freedom of the Media, Teresa Ribeiro, for Cenzolovka, just before the opening of the process before the Court of Appeal on Monday, 6 March.

Presuda četvorici optuženih za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije jedna je od najvažnijih u novijoj istoriji Srbije: petoro članova sudskog veća Apelacionog suda odlučiće ne samo o tome da li će po prvi put neko biti kažnjen zbog ubistva novinara, već će ta presuda mnogo govoriti i o nezavisnosti pravosudnog sistema i sudbini kritičkog novinarstva, odnosno demokratije u našoj zemlji

Kao što smo vidjeli sa ubistvima novinara i u Evropskoj uniji, potreban je ogroman pritisak da se nešto postigne. To je tragično. Osnovna obaveza svake vlasti je zaštita naših života i strašno je da ih treba siliti da rade svoj posao, kaže za Cenzolovku izvršni direktor Međunarodnog instituta za štampu najvećeg udruženja nezavisnih urednika i novinara sa sedištem u Beču