
Izvršni direktor Transparentnosti Srbije Nemanja Nenadić izjavio je da je transparentnost jedan od osnovnih preduslova za efikasnu borbu protiv korupcije.
Regulatorno telo za elektonske medije donelo je Pravilnik o hitnom obaveštavanju javnosti o nestanku maloletnog lica. Od 20. septembra mediji imaju obavezu da u slučaju nestanka maloletnika hitno prekinu program i objave fotografiju, ime i prezime nestalog i kontakt na koji građani mogu da se jave ukoliko uoče dete za kojim se traga.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija obaveštava stručnu javnost, novinska i medijska udruženja, nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, kao i druge zainteresovane strane da je sutrašnji okrugli sto u okviru javne rasprave povodom Nacrta zakona o javnom informisanju i medijima i Nacrta zakona o elektronskim medijima pomeren zbog proglašenja Dana žalosti.
Novinarska udruženja zabrinuta čekaju nastavak javne rasprave o izmenama dva medijska zakona, koji otvaraju dugu listu problema. Upozoravaju da država ima nameru da se vrati u vlasništvo nad medijima, a vlast, sa druge strane, odgovara kontratezom da su takvu praksu videli u Evropi. N1 je pitao medijske stručnjake koji rade u Evropskoj uniji - kakve su zaista relacije države i medija?

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija ponovo je donelo rešenje kojim odbija da Udruženju novinara Srbije (UNS) dostavi profesionalne biografije kandidata za članove komisija za medijske konkurse, i to dvadeset dana nakon što je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti poništio prvobitno rešenje Ministarstva sa istom odlukom.
Nacrt zakona o javnom informisanju i medijima i Nacrt zakona o elektronskim medijima trenutno su na javnoj raspravi koja će trajati do 7. oktobra. Dok su predstavnici vlasti zadovoljni predloženim rešenjima, predstavnici medijskih udruženja i koalicija i te kako nisu.
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović je ove godine promenio 54 predloga komisija za sufinansiranje medijskih projekata, za šta je, kako je naveo u rešenju, „imao diskreciono ovlašćenje“, objavilo je Udruženje novinara Srbije.

Učesnici javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima u Nišu bili su saglasni da član 39 Nacrta Zakona, kojim se propisuje da medijski sadržaj može proizvoditi pravno lice u javnoj svojini ako ne koristi državnu pomoć i ne obavlja delatnost od opšteg interesa, može predstavljati vraćanje države u medije na "mala vrata".
Nadležnosti Saveta za štampu, novine oko projektnog sufinansiranja medija, privatizacije i nepostojanje lokalnih medijskih servisa, samo su neke od tema o kojima se diskutovalo na javnoj raspravi o nacrtima medijskih zakona u Nišu. Najviše polemike, na ovoj, kao i prethodnoj javnoj raspravi, koja je održana u Beogradu, bilo je oko uvođenja Saveta za štampu u medijski zakon. Neki ovu novinu vide kao odličan predlog, drugi kao sporan, a najveća novinarska udruženja kažu da je ovako napisan – poguban za medijsku scenu.

Pozivamo Evropsku komisiju da bude čvrsta i da obezbedi da mere za unapređenje pouzdanosti informacija u srpskim medijima i za borbu protiv propagande, posebno ruske, budu deo pristupnih pregovora. Ove dve teme moraju biti uključene u paket „proširenja” i u izveštaj o vladavini prava koji je sada proširen i na kandidate za članstvo u EU, rekao je Pavol Salaj, šef odeljenja za Evropsku uniju i Balkan Reportera bez granica
Na ocenu javnosti data su dva medijska zakona – o javnom informisanju i medijima i o elektronskim medijima. Predlagač, Ministarstvo telekomunikacija i informisanja, ocenjuje da je reč o važnim propisima, usklađenim sa evropskom direktivom, a medijska udruženja da pojedine odredbe nisu u skladu sa Medijskom strategijom. Svoje predloge do kraja nedelje uputiće i RTS.
Srbija, Bugarska, ali i druge zemlje regiona, imaju medije koji otvoreno zagovaraju rusku stranu u agresiji te zemlje na Ukrajinu i svesno iznose dezinformacije o tom sukobu, a istovremeno za svoj rad dobijaju novac za Zapada, čulo se tokom debate u Evropskom parlamentu u utorak.

Okruglim stolom u Beogradu, bez velikih najava i pompe, počela je javna rasprava o nacrtu dva važna medijska zakona - o javnom informisanju i medijima i o elektronskim medijima. Ako predlozi budu usvojeni baš ovakvi kakvi su, a dosadašnji postupci ove vlasti nam govore da će upravo tako biti, onda će se dodatno učvrstiti „pravo” tabloida da lažu i kleveću na naslovnim stranama, a da za takvo ponašanje dobijaju novac svih građana. Nema mnogo vesti sa javne rasprave, niti je to tema koja ide među udarne vesti, jer je odavno jasno da je za popravljanje katastrofalnog stanja u srpskim medijima potrebno mnogo više od zakona.
Opština Lebane je drugi put ove godine raspisala konkurs za sufinansiranje medijskih projekata. Za medijske projekte je na ovom konkursu izdvojeno 3.5 miliona dinara, a isti iznos Opština Lebane izdvojila je i na konkursu koji je raspisan pre šest meseci.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski i teoretičarka medija Ana Martinoli saglasni su da javni servis nije ono što treba da bude. Veljanovski ističe da je tamo kao za vreme devedesetih, kada je tadašnji direktor RTB Dušan Mitević govorio - za neprijatelja nema prostora. On je objasnio i šta vlast pokušava da "legitimiše" novim zakonom, kad je u pitanju Telekom Srbija.
Duboka razmimoilaženja između države i struke pokazala je prva runda javne rasprave o nacrtima dva medijska zakona. Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima sadrže niz spornih rešenja, koja će, kako smatraju medijska udruženja, unazadatiti medijsku scenu u Srbiji. Na listi zamerki nalazi se to što se država zakonskim izmenama vraća u vlasništvo nad medijima.