
Svi monitorinzi pokazuju da domaći mediji, odnosno tabloidi, svakodnevno naprave po više prekršaja etičkih i profesionalnih novinarskih standarda koji su propisani Kodeksom novinara Srbije.

Snaga jednog medija ogleda se u mogućnosti da vrši uticaj na ponašanje i stavove pojedinaca i grupa. Snaga ne mora nužno ići uz kvalitet medijskog izveštavanja i upravo zbog tog raskoraka snage i kvaliteta nužno je redovno posmatrati medijsko izveštavanje o osetljivim društvenim grupama. U čemu se ogleda „osetljivost“ društvene grupe, koji su uzroci tome, šta društvo može da učini da grupu osnaži upravo u oblastima gde je najosetljivija, samo su neka od pitanja kojima bi mediji mogli da se rukovode prilikom odabira tema za izveštavanje.

Da je neko bio u komi ili na dalekom putu i obreo se u Srbiji početkom avgusta 2022. godine, s pravom bi se zbunio - da li ovo 1945. Ili 1995. godina. Da li je rat protiv Hrvatske upravo završen, ili ovih dana počinje? Naslovne strane režimskih tabloida u tih nekoliko dana bile su pune podsećanja na zločine nad Srbima, što u Jasenovcu, što u akciji Oluja što ne bi bilo preterano čudno, da nije preterivanjem dovedeno do apsurda. Jezivi detalji (često nedokazivi), stravične fotografije i otvoreni ratnohuškački narativ prema Hrvatskoj ovde i sada, probudili su bojazan da naša država ima neke planove o kojima nije obavestila građane.
Društvene mreže bile su 31. jula preplavljene lažnim vestima o događajima na severu Kosova. Na Tviteru su se širile objave da je počeo rat, da je srpska vojska prešla na teritoriju Kosova, da ima povređenih…
Dok je u evropskim zemljama zabranjeno emitovanje moskovskih državnih medija, u Srbiji se najavljuje otvaranje ogranka Russia Today.
Ruski i proruski kanali na Telegramu, koji su do tada bili fokusirani na rat u Ukrajini i opravdavali invaziju, gotovo istovremeno su se zainteresovali za situaciju na severu Kosova.

Fejsbuk je uklonio šest objava sa stranice portala Novi Standard, na kojima su bili linkovi ka tekstovima sa stavovima i informacijama u vezi sa ratom u Ukrajini, rekao je za sajt Udruženja novinara Srbije (UNS) glavni urednik i izvršni direktor ove medijske kuće Aleksandar Vujović. Dva teksta su, kako kaže, nakon pisanja žalbi vraćena, uz potvrdu Fejsbuka da se ipak ne radi o kršenju standarda zajednice.
Povodom informacija iznetih u tekstu "Judita Popović, članica Saveta REM-a: Vlasnik Kurira Igor Žeželj me je opsovao". objavljujemo bez ikakvih izmena odgovor koji je danas stigao od Igora Žeželja:

Tabloidi su jedva dočekali objavljivanje presude za ubistvo pevačice Jelene Marjanović i nastavili sa senzacionalističkom eksploatacijom tog zločina, koja je počela odmah posle ubistva pre šest godina. Njih sedam je za tri dana objavilo više od 490 naslova o presudi Zoranu Marjanoviću – u proseku 70 dnevno! Tabloidi su bezbroj puta pokazali da im moral, i ljudski i profesionalni, ništa ne znači, ali ovaj događaj je dao poseban doprinos i bez njega katastrofalnom srozavanju novinarske profesije u Srbiji
Pravna bitka Igora Vukotića, komercijaliste iz Zemuna, koji već godinama pokušava da dokaže da nije visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana nastavlja se i dalje.
Većina medija je jasno proruski nastrojena, izjavila je FoNetu reporterka N1 Aleksandra Gofdroa, ukazujući da u izveštajima medija o ukrajinskom ratu, bez ikakvih sivih zona, imamo navijanje za stranu koja je agresor.

Rezultati monitoringa najčitanijih medija i istraživanja javnog mnjenja o ratu u Ukrajini koje je sprovela organizacija Novi treći put, pokazalo je da se stavovi građana Srbije značajno poklapaju sa proruskom narativom u domaćim medijima, gde je Zapad predstavljen kao krivac, a ruska invazija kao "iznuđen potez".
Viši sud u Beogradu je utvrdio da nisam pripadnik nikakvog kriminalnog klana iz Crne Gore i kaznio je list Blic što je objavio moju fotografiju iz lične karte kao da sam jedan od vođa "škaljarskog klana", izjavio je FoNetu Igor Vukotić iz Zemuna i naglasio kako je dokazano da je ona dostavljena listu iz Bezbednosno informativne agencije (BIA).

Najčešći razlozi zbog kojih su podnete žalbe Savetu za štampu jesu diskriminacija i širenje stereotipa o nacionalnim manjinama, kršenje Kodeksa novinara tokom izveštavanja o nesrećama i porodičnim tragedijama, kao i kršenje prava na privatnost dece i maloletnika, rečeno je na jučerašnjem predstavljanju rada Komisije za žalbe
Svake godine od suicida premine preko 700.000 ljudi u svetu a samoubistvo predstavlja četvrti najčešći uzrok smrti među mladima starosti od 15 do 29 godina. Istraživanja pri tome pokazuju da način na koji mediji izveštavaju o suicidu može dovesti do porasta pokušaja samoubistava.