
Svaka druga vest na Instagramu spada u ozbiljan sadržaj, svaka treća vest u viralan, dok svaka peta predstavlja zanimljivost, pokazalo je istraživanje koje je sproveo sajt Ezyinsights.
Braneći slobodu izražavanja, u zreloj demokratiji od novinara očekujem da kad rade imaju na umu određena ograničenja, a to očekujem i od zvaničnika i institucija, da poštuju vladavinu prava, poručio je danas šef Kancelarije Saveta Evrope (SE) u Beogradu Tobias Flesenkemper.

Za mene su podkasti sve ono što je bio radio devedesetih godina, prilika da slušaoci dobiju sadržaj koji žele, a koji već dugo ne mogu da čuju na mejnstrim medijima. Bez obzira na jednostavnost, to je kompleksna forma zasnovana na efektima, muzici, dokumentarnom materijalu. Dobri podkasti brišu granicu između informisanja i zabave - daju informativnu priču koja je popkulturna, kaže Ana Martinoli, profesorka FDU
Nakon niza održanih radionica “Jedan školski čas za medijsku pismenost” u predškolskim, osnovnim i srednjim obrazovnim ustanovama predavač Maja Zarić, rukovodilac u Sektoru za informisanje i medije, zaključila je da su deca i mladi veoma digitalno pismeni, lako prepoznaju i koriste različite medije i internet platforme.
Korisnici Interneta su do sada bili na oprezu da ne postanu žrtve hakera, internet prevara ili zloupotrebe podataka. Ali, sada je tu i novi protivnik – veštačka inteligencija (Ai).
Kompanija Facebook okrivila je "promenu konfiguracije servera" za najveći pad te društvene mreže u istoriji, koji se dogodio u četvrtak gde su njene aplikacije prestale da rade širom sveta.

U susret novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, SHARE Fondacija je u saradnji sa USAID projektom jačanja okruženja za održivost medija sprovela istraživanje o ulozi podataka o ličnosti u biznis modelima onlajn medija u Srbiji, čiji rezultati pokazuju da mediji većinski posmatraju podatke o ličnosti građana kao resurs.
Prijedlog direktive pokrenuo je žestok lobistički rat medijskih kuća i umjetničke industrije te tehnodivova i pobornika slobode interneta.
Budućnost dnevnih novina i odabir strategija za njihov opstanak jedna su od tema koja su u fokusu javnosti; laičke i stručne.
Dok štampani mediji koji se bave privrednim temama, pre svega finansijama, smanjuju broj novinara, sve se češće angažuju roboti, koji ne traže povišicu plate, ne žale se na prekovremeni rad, a mnogo su brži od svojih "ljudskih kolega" kada treba saopštiti pad ili porast cena, prenosi američki Njujork tajms.
U listovima Vreme i Pravda nalazimo kako su izgledali stripovi, koji su zasmejavali naše građane, pre 80 godina.

Jedan deo srpskih medija nastoji da ide u budućnost, drugi spokojno obitava u prošlosti uveren u ispravnost svoje stare dobre „škole novinarstva“ i vernost starih korisnika (uprkos poslovnim gubicima), dok treći kreira eksploziju uništenja uloge medija u društvu, poverenja korisnika i zdravog razuma kao vrednosti.