
Medijski prostor u Bosni i Hercegovini zasićen je lažnim vijestima, govorom mržnje i pristrasnim izvještavanjem, navedeno je u izvještaju "Procjena potreba medijskog sektora u BiH" koji je predstavljen u četvrtak u Mostaru.
Ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine, a direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH ističe da je od posebne važnosti za slobodu medija.
Malo je lokalnih novinara u Bosni i Hercegovini koji su 30 godina od početka rata spremni da podijele svoja profesionalna iskustva iz tog perioda. Za one koji su odolijevali pritiscima i željeli ostati profesionalni vrata skoro svih medija tada su bila zatvorena. Nisu se uklapali u atmosferu propagande i svrstavanja, neki su odustajali od profesije, drugi nalazili načine da rade i zbog toga plaćali visoke cijene. U ratu je, kažu, bilo manje novinarstva, više propagande, a oni nisu željeli biti dio takvog načina oblikovanja javnosti.
Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuju jučerašnji verbalni napad predsjednika Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenada Nešića na Snežanu Mitrović, novinarku N1 televizije iz Banje Luke.
Al Jazeera Balkans dobila je Nagradu za najbolju medijsku kuću u kategoriji TV novinarstva koju Društvo novinara Bosne i Hercegovine tradicionalno dodjeljuje povodom Svjetskog dana slobode medija.

Medijski izvještaji često budu upućeni sudu i uvedeni u dokaze. Novinara se, ukoliko sud odluči da uvrsti novinarski izvještaj među dokaze, može pozvati na suđenje – naprimjer, da svjedoči da se intervju zaista dogodio kako je navedeno u članku. Može se desiti i da izvještaj bez svjedočenja novinara bude prihvaćen kao dokaz, što je rijetka situacija, na što paze suprotne stranke u postupku, te njihovi pravni zastupnici. Novinara se ne može, niti bi se trebalo, natjerati da kaže sudu išta više od toga.

Međunarodni dan slobode medija, novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini dočekuju suočeni sa podijeljenim mišljenjem javnosti o tome koliko vjeruju medijima. Istraživanja pokazuju kako svaka druga osoba u BiH ne vjeruje medijima ali i da je povjerenje u medije i dalje veće nego u političare i javne institucije. Ispitivanja javnog mnijenja su pokazala i da je dio…
Snažan zemljotres pogodio je Bosnu i Hercegovinu, a osetio se i širom regiona. Koliko je potres bio snažan, mogli smo da vidimo uživo tokom emitovanja Dnevnika na jednom crnogorskom kanalu.
O historijskim događajima javno najčešće govore oni koji se bave politikom – pogotovo dnevnopolitičkim temama – a analize izvještavanja tradicionalnih medija i online platformi pokazuju kako tvrdnje o događajima iz prošlosti nisu uvijek tačne ili potpune. Alternativni historijski narativi idu u prilog podjelama i koriste se za opravdanje pojedinih političkih pozicija, smatraju analitičari.
O projektu i medijima kao dokazima čitajte na projektnoj stranici MedijiKaoDokaz.ba. Najmanje 31 novinar i novinarka koji su svjedočili pred Haškim tribunalom u slučajevima ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije tokom protekle dvije decenije su kroz svoje iskaze pred sudom potvrđivali davno napisane rečenice, detaljno opisivali proces pripreme izvještaja, načine na koje su dostavljali snimke…

Linija za pomoć novinarima, koja je uspostavljena u okviru Udruženja „BH novinari“, u prošloj godini zabilježila je dva fizička napada na novinare, 15 slučajeva prijetnji, te oko 25 slučajeva raznih vidova političkih pritisaka na medije, a ono što je posebno zabrinjavajuće je da svi ti postupci pred sudovima u BiH obično traju veoma dugo, a zaprijećene kazne su minimalne ili uslovne i najčešće izostaju.
„Zatvaranje BHRT-a bi stvorilo uslove za političku manipulaciju i dalo dodatnu moć pojedinim političarima i biznismenima”, kaže generalni sekretar SEEMO Oliver Vujović.
Uposlenici Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) protestvovali su u Sarajevu u ponedjeljak, 28. marta, upozoravajući da, zbog blokiranih računa, njihovoj medijskoj kući prijeti obustava rada.