
*Podaci prikupljeni iz otovrenih izvora- source intelligence data
U Demostatovom nastavku serijala članaka o razotkrivanju mitova kojima se šire dezinformacije, bilo je reči o zabludama koje se pletu oko ruskog napada na Ukrajinu.

Dugo vremena unazad jedna od omiljenih mim pesama (da, stigli smo do toga da postoje i takve pesme) je narodnjak “Koktel ljubavi” Nedeljka Bajića Baje. Uz ovu pesmu slave mnoge naše reprezentacije svoje pobede u raznim sportovima, ali uz nju se prave i razne fotomontaže i smešni internet klipovi, za koje se do sad dešavalo da oni koji ne razumeju baš kako intertet funkcioniše poveruju da su pravi. Izgleda da u takve, od sad se ubrajaju i članovi sportske redakcije RTS-a.

Neki ljudi zaista postanu bolji u raspoznavanju pouzdanog od nepouzdanog sadržaja na mrežama i oprezniji konzumenti vesti. Ispostavilo se da pet procenata onih koji su gledali Jutjub animacije bolje uočavaju dezinformacije. Pet procenata – malo li je na ovu inflaciju laži? Pa još kada se ima u vidu da je to razlika koja može da dovede do nečije pobede ili poraza na izborima!

„Svetska eksluziva” da je američki Blumberg objavio intervju sa direktorom Telekoma Vladimirom Lučićem, u kojem je pohvalno pisao o poslovanju ove državne kompanije, pojavila se u brojnim medijima u Srbiji poput Večernjih novosti, Informera, Republike,Kurira, Aloa i pokrajinskog javnog servisa. Čitaoci su već u naslovu mogli da pročitaju kako svetski poznat Blumberg hvali srpski Telekom, ali im nigde nije napomenuta ključna stvar - da je Telekom platio za objavljivanje pohvalnog teksta, odnosno da je reč o plaćenom sadržaju iza koga ne stoji redakcija. Osim što se radi o sadržaju koji nije novinarski već je reklama, nije čak ni potekla sa Blumberga, već sa britanskog sajta Biznis reporter, odakle ga je preneo Blumberg.
Kada mediji objave satirične sadržaje bez provjere izvora, kao istinite informacije, nastaje lažna vijest.
Dezinformacije ostaju globalni problem koji ne poznaje granice – to nije vest. Ključna taktika za suzbijanje njegovog štetnog širenja je saradnja među takozvanim fektčekerima.

Za konzervativnog voditelja Aleksa Džounsa bilo je to konzumiranje slobode govora (usput, i prilika da se obogati), dok je za roditelje deteta ubijenog u pucnjavi u osnovnoj školi to što je on uporno govorio bilo notorno širenje laži i teorija zavere, od kojih su imali neviđene probleme, uznemiravanja i proganjanja. Porota u Ostinu stala je na stranu roditelja. U Srbiji je odgovornost za širenje laži i blaćenje i dalje u sferi misaone imenice, a naknada štete – simbolična

Veliki broj mladih smatra da ume da prepozna lažne vesti, uprkos tome što se među njima povećava broj onih koji informativne sajtove posećuju ređe od jednom nedeljno. Nemaju poverenja ni u političke institucije niti u medije, pokazuje izveštaj o mladima u Srbiji koji je predstavio KOMS. Sve više koriste i Telegram, platformu poznatu po tome što je u sve većem broju koriste desničari i rusofili
Savjeti o lijekovima u medijima su često samo naizgled bezopasni.
O dezinformacijama na internetu se malo ili nedovoljno govori, što je bio povod za produkciju dokumentarnog filma koji pokazuje da takav štetni, fabrikovani sadržaj nema granica.
Smrt novinara Vladimira Matijanića ponovo je otvorila niz pitanja o (ne)funkcionisanju zdravstvenih sistema širom regije, rasprostranjenom korupcijom, nepotizmom, ali i odnosu zdravstvenih radnika prema pacijentima. Zdravstvo, uslovi u bolnicama, usluge u zdravstvenim ustanovama, neka su od najvažnijih pitanja od javnog interesa o kojima bi novinari i novinarke trebali izvještavati.

Tokom prvih 150 dana rata u Ukrajini objavljene su 1.573 netačne i manipulativne tvrdnje. Mediji iz Srbije najčešći su izvor dezinformacija, pre svih srpsko izdanje Sputnjika, Informer, portal Večernjih novosti i Alo. Novac je takođe motiv onih koji plasiraju dezinformacije, pokazalo je istraživanje SEE Check mreže
Društvene mreže bile su 31. jula preplavljene lažnim vestima o događajima na severu Kosova. Na Tviteru su se širile objave da je počeo rat, da je srpska vojska prešla na teritoriju Kosova, da ima povređenih…
Bezbroj portala i raznih naloga na društvenim mrežama donosi nam veliki broj naslova i tekstova od kojih mnogi nisu pouzdani, niti provereni.
Dok se većina medijskog izveštavanja o lažnim video snimcima i dipfejku fokusira na moguće užasne scenarije njihovog korišćenja u SAD ili drugim zapadnim zemljama, zapravo bi takve lažne vesti mogle da izazovu najveći haos u zemljama u razvoju, koje su često dom krhkih vlada i nedovoljno digitalno pismenih građana.