
U kakvoj vezi (ni)su vakcine, Vilijam Šekspir i Nikolas Kejdž?
Društvena mreža Tviter je najbolja među američkim tehnološkim gigantima u primeni evropskog Kodeksa dobre prakse u suzbijanju deziformacija, čak iako to radi samo delimično, piše briselski portal EUObzerver.
Pet dnevnih listova - Kurir, Alo, Informer, Srpski telegraf i Večernje novosti su prošle godine samo na naslovnim stranicama objavili ukupno 1.172 lažne, neutemeljene i manipulativne vesti. Istovremeno, u ove medije i dalje se slivaju milioni dinara iz budžeta. Samo u prošloj godini, izdavači ovih dnevnih listova dobili su najmanje 29 miliona dinara od opština u Srbiji.
Medijsku scenu u Srbiji bih ocenio kao pandemičnu i paranoičnu, izjavio je novinar Rade Radovanović, koji veći deo medija vidi kao saučesnike u zloupotrebi pandemije za koju smatra da "dolazi sa vrha države, odnosno od predsednika Aleksandra Vučića".
– Znaš šta mi sad Draža traži da radim?
Danas se obeleževa Međunarodni dan provere činjenica pod sloganom “Fekt-čeking spašava živote” kako bi se ukazalo na značaj istinitih i proverenih informacija u moru lažnih vesti i dezinformacija. Inicijativu za obeležavanje ovog dana pokrenula je pre pet godina Međunarodna mreža fektčekera (International Fact-Checking Network - IFCN), čiji je portal Istinomer član.
Gigantski teretnjak “Ever Given” nasukao se i blokirao Suecki kanal uzrokujući šestodnevni zastoj jedne od ključnih trgovinskih trasa na svetu. Ljubitelji mimova su tu nezgodu doživeli kao savršenu metaforu za sve što je zadesilo planetu u protekle dve godine, dok sajber iluzionisti u njoj vide demonstraciju poluga moći “duboke države”.
Kompanija "Fejsbuk" "zamrzla" je profil predsednika Venecuele Nikolasa Madura na 30 dana zbog širenja dezinformacija o kovidu 19. Portparol kompanije je naveo da je Maduro promovisao lek za koji ne postoje dokazi da može da izleči obolele.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vesti i dezinformacija, što je uglavnom posledica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izveštaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.
Članica Saveta za borbu protiv korupcije Jelisaveta Vasilić izjavila je da nije dala nikakvu zvaničnu izjavu za list Srpski telegraf, koji je u poslednjem izdanju preneo da je ona izjavila da će Savet istražiti račune predsednika Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa i da je taj slučaj "interesantan".

Briljantni glumac, upravo nominovan za Oskara, skinuo je masku Borata i nastupio otvoreno i hrabro, za razliku od mnogih svojih popularnih kolega, direktno govoreći o odgovornosti za planetarno širenje laži i o ogromnoj šteti za demokratske procese koju prave neke od najvećih kompanija na svetu – Fejsbuk, Gugl, Tviter, Jutjub…

Odakle takva uporna erupcija mržnje na društvenim mrežama na sam pomen migranata? Da li su ljudi prosto takvi – opsednuti strahom prema nepoznatom i drugačijem ili je takva atmosfere veštački stvorena? Zašto imamo potrebu da budemo nasilni prema nemoćnima, pravdajući to teorijama zavere i lažima koje se šire po Fejsbuku i Tviteru?
Bez obzira na to što je trenutno u toku veći broj istraga na federalnom nivou koje se tiču napada na američki Kongres na Kapitolu, 6. januara ove godine, i dalje postoji velika zabrinutost zbog širenja dezinformacija o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). SAD, medjutim, nisu usamljene kada je u pitanju ovaj fenomen. Dezinformacije se šire po celom svetu, posebno kada su u pitanju značajni dogadjaji, kao što su opšti izbori.
Srpski tabloidi Informer i Alo preneli su vest da je N1 zabranjen u Hrvatskoj. Ispostavilo se da je u pitanju samo prekid saradnje s jednim operaterom, dok je N1 i dalje dostupan na Hrvatskom telekomu, Optimi i Total TV-u.
Zagovornica antivakcionalnog pokreta dr Jovana Stojković ponovo je uspela da uzburka atmosferu među svojim pratiocima na Fejsbuku podelivši neutemeljenu optužbu na račun Bila Gejtsa.
Uz kvalitetno učenje o vakcinama ne bi bilo na odmet ni malo književnog stila koji može zasjeniti vulgarnu privlačnost jezika dezinformacija.