
Počelo je tekstom “Ćuruvija dočekao bombe”. Onda je Ćuruvija dočekao – metke. Godinama su porodica i kolege ubijenog novinara čekale da se okonča istraga i počne suđenje ubicama.

"Kampanja protiv Ljiljane Smajlović i mene je kampanja protiv toga što je do suđenja uopšte došlo. A da nije bilo Komisije, pitanje je da li bi ikada bilo pravde za Slavka Ćuruviju. Komisija redovno reaguje na sve što nam se učini da je u ovom procesu nezakonito, nedozvoljeno, sve što narušava dokazni postupak. Vrhunac diskreditacije je tvrdnja da je zahvaljujući Ljiljani Smajlović bombardovanje Srbije duže trajalo. I tu se najbolje vidi kontinuitet od teksta "Ćuruvija dočekao bombe", sa lažnom tvrdnjom da je Ćuruvija tražio bombardovanje Srbije, do bolesne izmišljotine da je zbog Ljiljane Smajlović produženo bombardovanje"
Odsustvo reakcije Višeg suda u Beogradu na kampanju Ilustrovane Politike koja je podudarna sa završetkom suđenja za ubistvo Slavka Ćuruvije je tipičan primer dvostrukih aršina koji govori mnogo o nezavisnosti sudstva, kaže za Danas Perica Gunjić, urednik portala Cenzolovka, koji za Fondaciju Slavko Ćuruvija prati sudski proces koji se vodi zbog ubistva nekadašnjeg vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina.

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić ponovio je u izjavi za N1 da su on i Komisija locirani kao neko ko predstavlja prepreku da se namera o oslobađanju optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije sprovede do kraja. Ocenio je da je nelustrirani deo bezbednosnog sektora ojačao i opet stekao pozicije u društvu.
Iza niza tekstova objavljenih u poslednjih mesec i po dana u Ilustrovanoj politici, u kojima se vređaju i diskredituju članovi Komisije za istraživanje ubistava novinara, stoji namera da se oslobode optuženi za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, uvereni su predsednik te Komisije i meta ovih napada Veran Matić i fondacija koja nosi ime vlasnika listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin", ubijenog 11. aprila 1999. godine.
Around 140 journalists and media workers were killed during and after the violent break-up of Yugoslavia, but only one person has ever been convicted of responsibility for any of their deaths.

Već mesec dana traje kampanja Ilustrovane politike, koja preko Đorđa Martića i Gorana Kozića tvrdi da nema dokaza protiv optuženih u procesu za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, dok u poslednjem broju pokušava da diskredituje Ljiljanu Smajlović i Verana Matića, koji su osnovali Komisiju za istraživanje ubistava novinara

Završne reči na suđenju za ubistvo Slavka Ćuruvije najavljene su za kraj decembra, što će biti početak završne faze višegodišnjeg sudskog procesa. To suđenje ponovo je u žiži javnosti zbog dramatičnog apela Komisije za istraživanje ubistava novinara - da sudsko veće pokušava da izbaci ključne dokaze, kako bi moglo da donese oslobađajuću presudu.
Što je suđenje koje se vodi zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije bliže prvostepenoj presudi, to su i žučnije rasprave o ulozi novinara u tom postupku i težini koju su pojedini medijski izveštaji imali na određene postupke veća.

Snežana Jovanović, predsednica tročlanog sudskog veća u procesu četvorici optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, rekla je na današnjem ročištu da je od zamenika tužioca Milenka Mandića dobila dopis u kojem je on obaveštava da „zbog neodložnih službenih obaveza“ ne može da prisustvuje glavnom pretresu niti da može da obezbedi zamenu.

„Ko može da se složi sa tim da novinari ne smeju da kritikuju javašluk, namerno odugovlačenje postupka, nepoznavanje prava i sklanjanja dokaza upornim donošenjem spornih odluka koje idu na ruku okrivljenima i koje redovno poništava viša sudska instanca“, pita Veran Matić u odgovoru na nove optužbe Višeg suda u Beogradu.
Viši sud u Beogradu ponovo je osudio izjave predsednika Komisije za istraživanje ubistava novinara Verana Matića u kojima komentariše postupanje sudskog veća u slučaju za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i ranije presude tog veća.

Suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije ušlo je u završnu fazu. Ima li uopšte odgovora na bezbroj pitanja koja su postavljana u poslednjih 20 godina? Koliko za srpsko društvo uopšte, a pogotovo za pravosudni sistem znači slučaj Ćuruvija? I radi li država na otkrivanju istine ili oslobađanju od odgovornosti?

„Mi u Komisiji za istraživanje ubistava novinara zabrinuti smo za ishod suđenja za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije i zaprepašćeni smo stavovima Društva sudija, Višeg suda i Udruženja tužilaca“, rekla je danas članica Komisije i predsednica Suda časti UNS-a Ljiljana Smajlović u Jutarnjem programu TV Pink.
Povodom činjenice da su Đorđe Martić i Goran Kozić poslednjih nedelja objavili čitav niz tekstova u kojim je optužuju da je odgovorna za bombardovanje NATO posle ubistva Ćuruvije, zato što je u vreme bombardovanja bila konsultant Vašington posta, Ljiljana Smajlović je rekla da je u to vreme zapravo honorarno radila za Njujork tajms.
Kriminalac Luka Bojović kome se u Srbiji sudilo za ubistvo i pokušaj ubistava nezakonito je 2015. godine oslobođen ovih optužbi, piše u presudi koju je prošle nedelje objavio Vrhovni kasacioni sud. U presudi se navodi da su sudije Višeg suda prekršile zakon pre svega jer su odbile da u dokaze uvrste tajna pisma članova Bojovićeve grupe koja otkrivaju kako se uticalo na svedoke, o čemu je KRIK ranije pisao.