

Drugog dana razmatranja žalbi na prvostepenu presudu za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije advokati optuženih bivših čelnika Resora državne bezbednosti zatražili su od Apelacionog suda da ukine presudu jer je, navodno, izrečena bez dokaza. A i tužilac i sud su, kažu, kršili zakon i povredili krivični proces. Posebno su oštro kritikovali jučerašnji zahtev tužioca Milenka Mandića da se optuženi osude na maksimalne zatvorske kazne od po 40 godina.

U Apelacionom sudu danas je počelo razmatranje žalbi na prvostepenu presudu kojom su optuženi za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije osuđeni na ukupno 100 godina zatvora. Tužilac za organizovani kriminal Milenko Mandić oštro je kritikovao tu presudu, istakao da je sud odbacio važne dokaze i svedočenja i zahvaljujući tome dosudio neprimereno niske kazne četvorici bivših čelnika bivšeg Resora državne bezbednosti.

Pred sutrašnje zasedanje Apelacionog suda, koji će od 5. do 9. decembra odlučivati o žalbama na presudu prvostepenog suda za organizovani kriminal, kojom su na ukupno 100 godina zatvora osuđeni optuženi za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije, njegova ćerka Jelena kaže da, uprkos svemu, ipak želi da veruje u profesionalizam i posvećenost sudija

Poslanici kao da se utrkuju ko će više puta da targetira Danas, Novu, N1, „Šolakove tajkunske televizije” i druge kritičke medije, pa je prozivanje medija i novinara u parlamentu sasvim normalizovano. Kao i prethodnih godina, i u ovom skupštinskom sazivu govornica poslanicima najčešće služi kao megafon za vređanje neistomišljenika – opozicije, medija i organizacija civilnog društva.

Legalizacija sportskog klađenja u SAD naterala je i jedan Njujork tajms da izmeni svoj etički kodeks i dozvoli novinarima da se povremeno i rekreativno klade, ali ne na sportove koje profesionalno prate. Pojedine novinare to je i prilično egzistencijalno usrećilo. Takav status žele i medijske kompanije i zato gledaju da ne okreću glavu od sve veće količine novca koji ulaže kladioničarska industrija. Eventualne etičke dileme mediji u Srbiji su lako razrešili, pa „igraju” na prihode od industrije koja za oglašavanje ima budžete čak i za angažovanje poznatih ličnosti

Najveću teškoću za istragu pretnji Danasu predstavlja pristup detaljnim podacima provajdera Proton, koji služi za kriptovanje poruka, kako bi se sakrio identitet pošiljalaca i samog sadržaja, a koji radi legalno po zakonima Švajcarske. Neophodno raditi na unapređenju standarda svih telekomunikacionih kompanija u Srbiji, na rešavanju tehničkih problema tokom identifikacije podataka relevantnih za rešavanje slučajeva pretnji, kaže se u saopštenju Stalne radne grupe za bezbednost novinara

Lokalni mediji i mediji civilnog društva zavise od donatorske pomoći i kad ta pomoć istekne, moraju odustati od upotrebe alata veštačke inteligencije. Fokus nije na profesionalnom novinarstvu, nego na ekonomskim interesima. Algoritam i veštačka inteligencija promeniće život svih u medijskoj sferi, neki su od zaključaka konferencije „Dizajnirano društvo – veštačka inteligencije i sloboda izražavanja”

Iako je po „redu vožnje” iz Akcionog plana za Medijsku strategiju izmenjeni Zakon o javnom informisanju i medijima trebalo da bude usvojen još krajem prošle godine, novo ministarstvo nadležno za medije tek je pre nekoliko dana formiralo novu radnu grupu za izradu krovnog medijskog zakona. Prema planu novog ministra, i taj zakon i izmenjeni Zakon o elektronskim medijima treba da se nađu u skupštinskoj proceduri do marta sledeće godine. Mnogo važnije od rokova, kako kažu sagovornici Cenzolovke, ipak je pitanje da li će biti političke volje za njihovo sprovođenje.