
Protest počinje u 21 sat na Trgu republike u Beogradu. Cenzolovka će izveštavati o najvažnijim dešavanjima putem Tvitera.

Nastavljaju se verbalni napadi i kampanje protiv novinara, izjave državnih zvaničnika onemogućavaju stvaranje ambijenta u kom se sloboda izražavanja može nesmetano ostvariti, i dalje nerešeni slučajevi ubistva novinara, sve više SLAPP tužbi, REM koji ne kažnjava emitere koji ne ispunjavaju zakonske obaveze – neki su od osnovnih zaključaka Evropske komisije kada je položaj novinara i medija u Srbiji u pitanju

Dejan Nikolić Kantar je zbog krivičnog dela nasilničkog ponašanja prema OK radiju danas u Osnovnom sudu u Vranju osuđen na godinu i dva meseca zatvora. Kao saučesnici u pretnjama preko telefona i zastrašivanju zazidivanjem i prskanjem farbom prostorija, koji traju od 1. juna, osuđeni su na po osam meseci zatvora Slaviša Kocić i Bojan Tanasković. Sutkinja Jelena Dimitrijević je tako usvojila tužiočev zahtev za visinu kazni.

U hronologiji pretnji Dragojlu Blagojeviću, Veran Matić navodi na koji je način neko u MUP-u sprečio otkrivanje ključnog dokaza o tome da je pred ponoć 12. jula novinar telefonom dobio pretnje smrću. Očekuje se da tužilaštvo pokrene hitnu istragu, pošto je prethodno odbacilo prijavu kada je od MUP-a dobilo podatak da te noći nije bilo poziva Blagojeviću. Matić kaže da je izveštaj Službe unutrašnje kontrole MUP-a o tome na koji način je došlo do ovog krivičnog dela - skandalozan

U znak sećanja na Katarinu Preradović (1972 -2015), izuzetnu i plemenitu novinarku i urednicu Blica i nedeljnika NIN, koja je dosledno tragala za istinom, hrabro prkoseći konstantnim političkim, kriminalnim i tajkunskim pritiscima, Fondacija “Katarina Preradović” po šesti put dodeljuje godišnju nagradu za ispunjavanje visokih profesionalnih i etičkih standard, profesionalni integritet i izuzetnost. (Dorćol platz, ponedeljak 10. oktobar u 12 časova)

Žene u malim mestima izolovane su od informacija koje se tiču njih samih – one imaju samo pet televizija sa nacionalnom frekvencijom, a na njima se o protestima ispred Informera ne govori, kaže za Cenzolovku pesnikinja Radmila Petrović. Ona ističe i da se, u zrelim društvima, iz budžeta ne bi finansirali tabloidi koji unižavaju žene, nego bi svi prestali da se informišu iz njih

To što nije zadovoljen elementarni zahtev – uklanjanje intervjua koji je uplašio sve žene u Srbiji – nedopustivo je i pokazuje da država nije spremna da se bavi pitanjem nasilja prema ženama, kaže Jelena Riznić iz Ženske solidarnosti uoči današnjeg protesta ispred redakcije tabloida koji je objavio intervju sa višestrukim silovateljem

Ne treba žuriti sa izmenama Krivičnog zakonika, treba nastaviti sa dijalogom dok se ne postignu suštinska rešenja; važno je uzeti u obzir uporedna iskustva i posebno se baviti pretnjama u novom, digitalnom okruženju. Treba edukovati novinare kako da se zaštite, ali i lokalne tužioce kako da reaguju kada dođe do prijave napada na novinare, neki su od zaključaka okruglog stola u organizaciji Slavko Ćuruvija fondacije i Koalicije za slobodu medija

Suđenje zbog pretnji OK radiju iz Vranja nastavljeno je iskazima svedoka koji su radili u kafiću No Comment. Svi odreda su rekli da „nit su šta čuli nit su šta videli”, ali su nekako saznali šta je ko govorio na prethodnom ročištu, posle čega su zajedno otišli da daju izjave i overe ih kod notara. Dejan Nikolić nastavio sa bahatim ometanjem procesa. Najavljeni kraj suđenja ipak odložen za 11. oktobar

Iza nas je skupštinski saziv koji su, uz ostalo, obeležili konstantni napadi poslanika vladajuće stranke na profesionalne novinare i medije. Pred početak redovnog rada novog saziva Skupštine Srbije, sami novinari ne vide ama baš ništa što bi njihov pesimizam u pogledu drugačije retorike poslanika moglo da promeni

Novinarka i autorka studije o tome kako naterati velike tehnološke kompanije da plaćaju vesti koje koriste, Kortni Radiš, na tribini u Vašingtonu odgovorila i na pitanje Cenzolovke o problemima nezavisnih medija u Srbiji, na čije prihode uticaj imaju i država i Fejsbuk i Gugl. S druge strane, pojedine zemlje slede primere Australije i EU, koje su donele uredbe kojim nalažu tehnološkim gigantima da plaćaju medijima