
O istraživačkom novinarstvu, lažnim vestima i značaju fektčekinga sa Milicom Šarić, glavnom i odgovornom urednicom CINS-a
Na debati „Medijsko izveštavanje o Ukrajini“, saopšteno je danas da je izveštavanje građana loše i u mirnodopskim i u ratnim uslovima.

U julu 2020, u Beogradu su izbile spontane demonstracije zbog onoga što su građani videli kao zapanjujuć diletantizam državnog rukovodstva u sučeljavanju sa epidemijom. Odnos ove vlasti prema takvom izazovu (demonstracijama) ubrzo je postao bolno jasan - policija je na ulice izvela sve što ima – oklopna vozila, konje, o suzavcu i pendrecima da i ne govorimo. Jedino gnjurce nismo videli, a još uvek nije razjašnjeno zašto su neki kriminalci, rame uz rame sa policijom u civilu, učestvovali u celoj stvari pod zaštitom države. Zakonska ovlašćenja su prekoračivana rutinski, tuklo se bezočno i bez potrebe, a surovi video-snimci su preplavili mreže, pa su i oni koji su ostali kod kuća mogli da se lepo šokiraju brutalnošću policije.

Živimo u paradoksalno vreme kada praktično nadohvat ruke imamo svo znanje i informacije ovoga sveta, a istovremeno je to znanje kod mnogih sve manje cenjeno, dok se istina i činjenice često tretiraju kao samouslužna trgovina. Bilo da se radi o poricanju klimatskih promena ili odbacivanju dokaza o učinkovitosti vakcinacije, u mnogim primerima se ne radi o nedostatku verodostojnih informacija, nego o tome da veliki deo ljudi ove informacije ne želi ni da čuje, odnosno namerno ih ne čuje. Znanju, koje je na raspolaganju, aktivno se opiru.

Bilo da ste novinar/ka koji izvještava o kulturi, ili pak politici, sportu, možete se naći na meti digitalnih napada. Tehnološki razvoj i postojanje online sfere donijeli su mnogo pozitivnih ali i negativnih posljedica. Ono što su ranije bili fizički napadi na novinare/ke danas postaju veoma ozbiljni digitalni napadi. Ovakvi napadi mogu ostaviti niz posljedica, ne samo za pojedinačne novinare/ke, već i na sam medij i druge kolege/ice iz redakcije.
9GAG je društvena mreža posvećena humoru, mimovima, video-klipovima u kojima mačke grebu svoje vlasnike, ljudi padaju na glavu s krovova, u pljačkaše na motociklu se zaleće beli automobil, „Karen“ vrišti na aerodromu i tako to.
Da bismo odgovorili na pitanje zašto nam je medijska i digitalna pismenost neophodna, moramo da pođemo od pretpostavke kakvo nam je obrazovanje potrebno za XXI vek koji je obeležen tzv. četvrtom – digitalnom revolucijom. Ono što je u XX veku smatrano pismenošću (sposobnost čitanja, pisanja i računanja) ne zadovoljava elementarne uslove za uključivanje pojedinca u…

O medijskom sistemu koji je stavljen u službu izborne pobede, o agresivnom lupetanju tabloida u izveštavanju o okupaciji Ukrajine, o ličnom mišljenju i „pa šta logici“ umesto istine, o tome zašto je objektivno novinarstvo poljuljano do temelja, ali i o njegovoj važnosti kao ključnoj formi javnog znanja... za Cenzolovku govori profesorka Snježana Milivojević

Pokret „Ptice nisu stvarne“, koji je osmislio 23-godišnji Piter Mekindu i koji prate milioni na društvenim mrežama, izuzetna je parodija na masovnu produkciju teorija zavera. Mladi, odrasli uz internet, uglavnom ga vide kao dobru zabavu, ali mnogi desničari, zadojeni Trampom i QAnonom, duboko veruju da ih duboka država prati pomoću ptica i njihovog izmeta na vetrobranima automobila
Kolažni video u kom se nošenje zaštitne maske upoređuje sa drevnim ritualima i potencira da “im je važno da nosimo maske” jer je to inicijacija u novi svetski poredak sadrži niz dezinformacija. Jedna od njih je da je korona virus manje opasan od sezonskog gripa.

Lokalni mediji, suočeni sa ogromnom krizom koja u Srbiji dovodi do gašenja medija u mnogim gradovima, treba da urade naizgled nemoguće – da pronađu pravi biznis model, koji bi im obezbedio finansijsku stabilnost dok se paralelno bore sa dezinformacijama, napadima i narastajućim pritiskom autoritarnih režima
Emotikoni imaju komunikativnu funkciju u internetskom jeziku – pokazuju naše emocije koje ne možemo da izrazimo u pisanoj komunikaciji. Psiholozi i lingvisti rekli bi, međutim, da emotikoni "kvare" jezik, odnosno smanjuju naše izražajne sposobnosti kada se dopisujemo, izjavio je za RTS Slobodan Novokmet iz Instituta za srpski jezik SANU.
Da li jezik treba čuvati od uticaja spolja i čistiti od novotarija, naročito od reči stranog porekla?