
YouTube se u nekoliko navrata našao na udaru medija zbog svojih algoritama koji preporučuju video sadržaje korisnicima.
Budućnost dnevnih novina i odabir strategija za njihov opstanak jedna su od tema koja su u fokusu javnosti; laičke i stručne.
Dok štampani mediji koji se bave privrednim temama, pre svega finansijama, smanjuju broj novinara, sve se češće angažuju roboti, koji ne traže povišicu plate, ne žale se na prekovremeni rad, a mnogo su brži od svojih "ljudskih kolega" kada treba saopštiti pad ili porast cena, prenosi američki Njujork tajms.
U listovima Vreme i Pravda nalazimo kako su izgledali stripovi, koji su zasmejavali naše građane, pre 80 godina.

Jedan deo srpskih medija nastoji da ide u budućnost, drugi spokojno obitava u prošlosti uveren u ispravnost svoje stare dobre „škole novinarstva“ i vernost starih korisnika (uprkos poslovnim gubicima), dok treći kreira eksploziju uništenja uloge medija u društvu, poverenja korisnika i zdravog razuma kao vrednosti.
Lažne vesti predstavljaju sve veći problem, te socijalne platforme nalaze nove načine da se protiv njih bore. Nove inicijative imaju za cilj da mlađe generacije edukuju o načinima na koje se prepoznaje tačnost informacija koje se dele, dok starije generacije ostaju prepuštene same sebi, što utiče na to da su najodgovornije za širenje dezinformacija.
Postoje li benefiti koje mediji mogu da pruže deci i tinejdžerima? Da!

Televizije u SAD počele su da, još dok traje konferencija za novinare, proveravaju istinitost onoga o čemu političari govore. Razvija se i aplikacija koja proverava govor uživo. Pitanje je vremena kada će takva tehnologija stići kod nas, ali je još veće pitanje da li će nacionalne televizije smeti da taj alat primenjuju
Sva istraživanja proteklih godina pokazala su da građani Srbije imaju nizak nivo medijske pismenosti. Još 2012. u akcionom planu Medijske strategije, koju je usvojila Vlada Srbije, navedena je potreba preispitivanja zakonske mogućnosti uvođenja medijske pismenosti u proces obrazovanja. Međutim sve do ove godine đaci su sa kritičkim vrednovanjem medijskih sadržaja mogli da se sretnu samo na nekoliko časova u okviru predmeta Građansko vaspitanje. Od ovog septembra to je novi izborni predmet u gimnazijama širom Srbije. Za TV Mrežu prilog Biljane Đogić.

Svaka diktatura ima svog Slavka Ćuruviju. Za takva dela osvajanja slobode trebalo je imati ogromnu hrabrost. Zbog toga ne smemo da zaboravimo žrtvu koju su novinari poput njega položili da bismo mi danas mogli da živimo slobodno, kaže za Cenzolovku novinarka Ksenija Pavlović Mekatir, koja predaje na Jejlu i izveštava iz Bele kuće
Osnovni cilj je pribavljanje podataka o aktivnostima brendova na internetu, ali se može koristiti i u svrsi analiziranja prisutnosti određenog pojma u medijima, kao i u u istraživačke svrhe (ako želimo da kvalitativno i kvantitativno izmerimo prisustvo neke pojave ili termina u medijima i na društvenim mrežama)
Rezultati istraživanja Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) pokazuju da televizije o temama u kojima se pominju akteri iz Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije izveštavaju biltenski, plitko, neanalitički i u funkciji "servisera aktera" koji imaju moć.
Sistem formalnog obrazovanja, iako složen i spor u reformama, može da doprinese obrazovanju učenika o internetskoj medijskoj pismenosti i zbog toga ga treba što pre uvesti u formalno obrazovanje u regionu, zaključeno je danas u Novom Sadu na Regionalnoj konferenciji "Mediji za građane, građani za medije".
Jedan od najvećih izazova za medijske kuće koje bi radile u ovoj oblasti je kako da monetizuju sadržaj na uređajima na glasovno upravljanje.