
U proteklom periodu mediji su bili tuženi zbog prenošenja saopštenja ili izjave političara. Iako odgovornost za javnu reč snose i medij i onaj ko nešto poručuje, tužena bude samo jedna strana.

Bratislav Gašić, direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), ni prošle nedelje se nije pojavio na suđenju novinarki i uredniku KRIK-a, jer je navodno iznenada bio sprečen da dođe, pa je suđenje odloženo. Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović je istakao da smatra da je tužba pritisak na redakciju, kao i da bi suđenje trebalo da se održi iako Gašić nije došao. „Obično nas tuže i ne pojavljuju se na sudu. On je direktor BIA-e, znači da očekujemo da nikada neće doći zbog posla?“

Glavni i odgovorni urednik KRIK-a Stevan Dojčinović rekao je prošlog četvrtka na suđenju KRIK-u po tužbi šefova policijske Jedinice za zaštitu svedoka da ovaj postupak vidi kao pokušaj da se novinari zastraše i prestanu da pišu o decenijskom problemu u policiji. „Ovo je pitanje slobode govora, pokušavaju da nas ućutkaju da ne pišemo o problemima u tom odeljenju MUP-a što je suprotno smislu novinarskog posla“, rekao je Dojčinović.

Poljska je također vrlo problematična, a i Italija i Malta. Asimetrija moći između tužitelja i tuženih u SLAPP tužbama zajednička je za sve zemlje, no ono što izdvaja Hrvatsku je golem broj tužbi javnih dužnosnika, dok u drugim zemljama dominiraju utjecajni i moćni poslovni ljudi. Takvim tužbama jednostavno nije mjesto u demokraciji
Na hrvatskim je sudovima aktivno više od 900 tužbi protiv novinara i izdavača, teških gotovo 70 milijuna kuna. Dobar dio njih otpada na tzv. SLAPP tužbe, koje su po definiciji “neosnovane i maliciozne tužbe moćnika s ciljem ušutkavanja i obeshrabrivanja novinara od daljnjeg istraživanja ili objavljivanja sadržaja od javnog interesa”. Novinari i izdavači uzvratit će udarac SLAPP Back tužbama

Milenijum tim podneo je prošle godine ukupno 29 tužbi protiv desetak medija, koje pravnici ocenjuju kao SLAPP tužbe, odnosno kao pritisak na medije s ciljem da ih zastraše i da o njima više ne pišu. Ova kompanija jeste smanjila odštetne zahteve, ali to nisu uradili i njeni direktori koji u privatnim tužbama traže dva miliona dinara na ime odštete
ARTICLE 19, Centar za ljudska prava Američke advokatske komore (ABA) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) predstavljaju izveštaj o upotrebi strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP tužbi) protiv novinara u Srbiji.

Nepravomoćna presuda kojom je novinar Novog lista Dražen Ciglenečki oglašen krivim na temelju privatne tužbe bivšeg predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, a sada suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića, još jedan je pritisak na slobodu govora i ulogu medija u demokratskim društvima. Turudićeva tužba samo je jedna od gotovo tisuću SLAPP-tužbi koje su pokrenuli moćni pojedinci, a koje su usmjerene na zastrašivanje novinara i utišavanje kritičkih glasova u društvu, po čemu je Hrvatska na neslavnom prvom mjestu u Europskoj uniji.
Nevladina zajednica organizacija CASE koja okuplja članice iz cijele Europe prepoznavajući prijetnje koju predstavljaju Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) uputila je apel potpredsjednici Europske komisije Veri Jourová i povjereniku EU za pravosuđe Didieru Reyndersu da se u Europskoj uniji zaustave te tužbe i zlostavljanja novinara.
Višegodišnja hajka na novinare: Napredak ili nekoliko koraka unazad. Ili je pozicija u vezi sa slobodom medija i napada i pritisaka na novinare nepromenjena?
IPI joins MFRR statement urging anti-SLAPP legislation after barrage of lawsuits
Istraživanje u okviru projekta „Pod pritiskom“ o medijskim slobodama, pritiscima i napadima na novinare i medije u Srbiji i zemljama regiona - Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji, koje je sprovelo Udruženje novinara Srbije (UNS), pokazalo je da ograničavanje slobode izveštavanja najviše uzrokuju verbalni i fizički napadi, autocenzura, ekonomski i politički pritisci i neregulisano medijsko tržište. Rezultati istraživanja o medijskim slobodama, pritiscima i napadima na novinare i medije pokazuju i da mehanizmi zaštite novinara uglavnom ne daju rezultate zbog nedostatka reakcije državnih institucija, a broj napada na novinare u Srbiji i regionu je u porastu.
Marija Babić, pravnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kaže da tužba Milenijum tima protiv medija predstavlja zloupotrebu prava. Predsednik NUNS Željko Bodrožić kaže da u Srbiji država podstrekuje na tužbe protiv novinara.