
Da li je bezbednost predsednika Srbije ugrožena? Čitanjem većine dnevnih listova u Srbiji odgovor na ovo pitanje se sam nameće.

Od trnja do zvezda - tako bi mogao da se opiše put Novaka Đokovića do vimbldonske titule, ali iz ugla srpskih tabloida. Najpre je prošao kao bos po trnju, da bi ga danas kovali u zvezde. Da li je zaokret bio uslovljen samo sportskim uspehom, ili je u pitanju drugačije motivisana uigrana akcija tabloida i politike?
Čak i oni stanovnici opštine Stari grad koji u nedelju nisu imali nameru da na trafikama kupe dnevni list Alo, mogli su da dođu do „svog“ primerka jer su poštanski sandučići bili zatrpani tim novinama, a aktivisti SNS-a delili su ih besplatno na teritoriji ove beogradske opštine
Većina današnjih tabloida na naslovnim stranama donosi priče o protestima građanima proteklog vikenda, upadu u RTS i hiljadama građana koji su u nedelju 17. marta opkolili zgradu Predsedništva gde je Aleksandar Vučić održao konferenciju za medije. Dok većina dnevnih naslova piše da Đilas, Jeremić i Obradović žele krv divljajući po Beogradu, tabloid Alo otišao je najdalje - na naslovnoj strani tvrde da je Vučić izašao pred demonstrante i „jasno rekao šta misli o njima“.

Gotovo svi nacionalni mediji i tabloidi posle jučerašnje saobraćajne nesreće kod Doljevca u centar pažnje svog izveštavanja stavljali su povrede, sada već bivšeg direktora Koridora Zorana Babića, a u pozadini poginulu ženu. Babić je i brže-bolje prebačen iz niškog Kliničkog centra u Beograd sa povredama butne kosti.

Došli divlji, oterali pitome - tako tabloid Alo opisuje dolazak Sergeja Trifunovića na čelo Pokreta slobodnih građana „nakon monstruozne kampanje protiv Saše Jankovića“. I dok ga sada nazivaju pitomim, a oštricu okreću ka Trifunoviću, od početka do kraja Jankovićeve političke karijere gotovo svakodnevno su ga optuživali da priprema haos, da ruši Vučića, da brani Albance, da je „žedan krvi“.

Objavljivanjem pornografskog i drugog štetnog sadržaja, tabloidi gotovo na dnevnom nivou krše ne samo Kodeks novinara, nego i zakon, kaže novinarka Tamara Skrozza, a poslednji u nizu, slučaj pevačice Jelene Karleuše je, kaže, jedan od najgorih. Advokat Goran Draganić kaže da nije postojao opravdani interes javnosti za objavljivanjem tih fotografija

Hitna pomoć je, kako tvrde tabloidi, primila značajno manje poziva u četvrtak jer ne samo što je bilo manje saobraćajnih nezgoda, već su se i građani navodno generalno osećali bolje zbog posete ruskog predsednika. Iz Hitne pomoći za Raskrikavanje kažu da jučerašnji dan ni po čemu nije bio neobičan, niti je bilo „značajno manje poziva“. Na pitanje da li je moguće da su zdravstvene tegobe kod pojedinih sugrađana uminule jer su bili radosni gledajući Putina, sagovornici Raskrikavanja iz Hitne su reagovali začuđeno.
Na godišnjicu ubistva Olivera Ivanovića u sredu 16. januara ulicama Beograda je u dugoj povorci od Filozofskog fakulteta do Hrama Svetog Save prošetalo na hiljade građana. Najčitaniji mediji su ovaj masovni događaj uglavnom prećutali, ali je zato Informer netačno ustvrdio da je javni servis posvetio skoro 10 minuta „Đilasovim protestima“ i duplo manje sastanku sa Putinom - istina je, međutim, da se o samim protestima u Beogradu u Dnevniku 2 govorilo oko dva minuta. Izveštavanjem RTS-a je bio nezadovoljan i Nikola Selaković koji je gostujući u jutarnjem programu rekao da je tu samo iz „poštovanja prema Putinu i Vučiću“ a da inače ne bi ni došao.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković pozvala je medije da poštuju propise i profesionalne standarde i da prestanu sa objavljivanjem pornografskih, neprimerenih i uvredljivih sadržaja o pevačici Jeleni Kareluši i fudbaleru Ognjenu Vranješu, navodeći da se tim sadržajima vredja dostojanstvo ličnosti, kao i građanki i gradjana Srbije.

Koalicija novinarskih i medijskih udruženja (NUNS, NDNV, ANEM, Lokal pres i AOM) najoštrije osuđuje postupak uredništva četiri dnevna lista, koji su na naslovnim i unutrašnjim stranama jučerašnjih, a neki i današnjih izdanja objavili eksplicitni pornografski sadržaj, teško povredili pravo na privatnost Jelene Karleuše, i tako nastavili sa praksom beskrupuloznog gaženja profesionalnih standarda.

Samo u toku prošle godine tabloid Informer imao je više lažnih vesti na naslovim stranicama nego što je te godine uopšte izdao naslovnica. To je rezultat monitoringa Raskrikavanja, koji su na prednjim stranama tri prorežimska tabloida prebrojali više od 700 lažnih vesti. O kakvoj medijskoj slici govorimo u takvim uslovima i kako građani?
Verovatno je teško zamisliti da novinari, ne tako malog broja medija, koji, kakva god da im je uređivačka politika, ipak vode računa o tome da objavljuju odgovorne i proverene informacije, odluče da se ponašaju potpuno isto kao što se ponašaju novinari bar pet tabloida i tri televizije (od kojih dve imaju nacionalnu frekvenciju, dok je jedna privatna, ali i dalje podleže zakonima ove zemlje, a pritom i obilno koristi gradski novac).