
Reporteri bez granica pozvali su predstavnike vlasti u Srbiji da istraže pritužbe Južnih vesti povodom aktivnosti lažnog veb-sajta i zatražili od ministarke za kulturu i informisanje Maje Gojković da pruži podršku novinarima niškog portala

Uprkos svim opstrukcijama, sudija Slavko Žugić uspeo je da privede kraju suđenje za najteži zločin prema novinarima u Srbiji u poslednjih petnaestak godina, osudivši Dragoljuba Simonovića i njegove saradnike u zločinu na višegodišnje kazne zatvora. Cenzolovka objavljuje njegovu detaljnu, ubedljivu, na 126 strana obrazloženu presudu

Neuko, kukavičko i nerazborito otkazivanje, brisanje ili cenzura, mahom zbog preosetljivih pahuljica ili narajcanih influensera sa Tvitera, dovodi do toga da samo trpamo naslage naše rasističke, nacionalističke i seksističke stvarnosti pod tepih, jednostavnim potezom usisivača najnovije medijske kulture otkazivanja. Dok među nama ostaje činjenica da ne vonja toliko Pepe le Tvor, koliko bazdi – patrijarhat. Baš kao što podjednako smrdi i – cenzura

Iz Srbije gledano, situacija je bolno poznata – novinarima nezavisnih medija u Mađarskoj uskraćuju se informacije, intervjui i izjave zvaničnika, naravno i reklame, i rade po pritiskom, ali ipak uspevaju da opstanu. Provladini mediji pak, evo još jedne sličnosti, nemaju takvih probleme, a zauzvrat svi pišu isto, naravno u korist vlasti. Postoji jedna ipak bitna razlika između dve države, a to je spremnost građana da novčano podrže nezavisne medije i time obezbede i njihov opstanak i izvor objektivnih informacija.

Mediji koji proveravaju informacije i tačno informišu građane nikad nisu bili važniji za građane i nikad nisu bili u gorem položaju. Pretplata je još uvek misaona imenica, na medijskim konkursima nisu omiljeni zbog kritike vlasti, a firme ne smeju da se kod njih reklamiraju. Dok ozbiljan novinarski rad zahteva i vreme i ulaganja, i dalje najbolje finansijski stoje mediji koji izmišljaju vesti, ne proveravaju ništa i prepisuju jedni od drugih

Samo nekoliko nedelja posle odluke REM-a da pod redovni nadzor stavi kablovske televizije N1 i Nova S, narodni poslanik Marijan Rističević predlaže izmene zakona koje mogu dovesti do gašenja televizija N1, Nova S i Sport klub u Srbiji. Koliko god izazivao nevericu, činjenica da je predlog ušao u skupštinsku proceduru govori da je sasvim realno očekivati i njegovo usvajanje

Advokatica Zora Dobričanin Nikodinović ponovo nije došla na suđenje i traži da se ono nastavi tek u maju, pošto se oporavi od posledica zaraze kovidom. Kako nije dostavila opravdanje za prethodni nedolazak, predsednica sudskog veća Snežana Jovanović poručila je da advokatica neće sama odlučivati kada će dostaviti medicinsku dokumentaciju o svojoj bolesti

Briljantni glumac, upravo nominovan za Oskara, skinuo je masku Borata i nastupio otvoreno i hrabro, za razliku od mnogih svojih popularnih kolega, direktno govoreći o odgovornosti za planetarno širenje laži i o ogromnoj šteti za demokratske procese koju prave neke od najvećih kompanija na svetu – Fejsbuk, Gugl, Tviter, Jutjub…

Savet REM-a nije kaznio TV Hepi zbog emisije sa astrolozima i numerolozima koji su pravdali optuženog za silovanje, s obrazloženjem da je ta televizija ranije već upozorena zbog emisije sa vidovnjacima. Višnja Aranđelović iz Saveta REM-a smatra da je nedopustivo baviti se na taj način temom seksualnog zlostavljanja

Odakle takva uporna erupcija mržnje na društvenim mrežama na sam pomen migranata? Da li su ljudi prosto takvi – opsednuti strahom prema nepoznatom i drugačijem ili je takva atmosfere veštački stvorena? Zašto imamo potrebu da budemo nasilni prema nemoćnima, pravdajući to teorijama zavere i lažima koje se šire po Fejsbuku i Tviteru?

Na konferenciji ispred Narodne skupštine Srbije, koju su organizovala novinarska i medijska udruženja NUNS, NDNV, Asocijacija medija, AOM, Lokal pres i Slavko Ćuruvija fondacija, zatraženo je da se povodom napada na novinare redakcije KRIK izjasni Republičko javno tužilaštvo (RJT), te su zatražili i razgovor sa međunarodnim institucijama u Srbiji.

Nije objašnjeno otkud to da su članovi Društva novinara Niša takvi poznavaoci medijskih prilika u Šumadiji ili je tako značajna uloga na prvom medijskom konkursu u Kragujevcu posle šest godina poverena iskusnim i dokazanim kadrovima. Nije poznato kako će se Nišlije snaći sa tako malim sumama – u njihovom gradu je, naime, za isti konkurs izdvojeno čak sedam puta više novca iz budžeta