
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) objavilo je danas konkurse za imenovanje šest članova Upravnog odbora (UO) Radiotelevizije Srbije (RTS) i šest članova UO Radiotelevizije Vojvodine (RTV), objavila je Politika.
Agencija Laboris, koja je do 30. avgusta posredovala pri zapošljavanju 257 ljudi u Radio-televiziji Vojvodine, danas je putem pošte poslala otkaze za 91 radnika, saznaje agencija Beta.
U reakciji na tekst “Podaci pokazuju da je Ministarstvo kulture izdvajalo novac za Kurir”, Ministarstvo se ponovo oglasilo saopštenjem navodeći da N1 uporno ističe da su sredstva dodeljena dnevnim novinama Kurir.
„Novinarstvo u doba KOVID-19 pandemije” bila je tema današnjeg, drugog dana regionalne zoom konferencije u organizaciji OEBS-a.
Podaci izneti u prilogu N1 o sufinansiranju medija, koji je emitovan u jučerašnjem dnevniku, su javni podaci objavljeni, između ostalog, i u bazi podataka Udruženja novinara Srbije. Ključni problem projektnog sufinansiranja medija je što se novac iz republičkog i lokalnog budžeta dodeljuje medijima koji tradicionalno krše Kodeks novinara.
Kroz javne konkurse za sufinansiranje medijskih sadržaja, država je ove godine izdvojila 77 miliona dinara više nego prethodne. Procenjuje se da se kroz takav mehanizam finansiranja medija, godišnje potroši više od milijardu i po dinara javnog novca. Pomoć države najvažniji je mehanizam finansiranja medija, posebno onih na lokalu, ali i tabloida bliskih vlasti. Novinari koji to prate smatraju da se time kupuje ćutanje.

"Prijavljujem se na konkurs za direktora RTS-a jer ispunjavam sve uslove za vođenje javnog servisa, koji je postao servis stranke koju vodim. Naime zovem se Aleksandar Vučić i ukratko ću vam izložiti moju biografiju", stoji u prijavi koja je prethodne nedelje stigla na adresu nacionalnog servisa, a koju su poslali predstavnici opozicije.
Šta građani žele da finansiraju svojim novcem na medijskim konkursima i koje su teme od javnog interesa za Pantelej - teme su javne rasprave koja će biti održana sutra 17. septembra u 11 sati u skupštinskoj sali Opštine. Dragan Đorđević iz Odbora za ljudska prava, uz pohvalu Panteleju za ovakvu transparentnost, ističe da Grad Niš građane i dalje ignoriše.
Na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou za 144 raspisana konkursa za sufinansiranje projekata u oblasti javnog informisanja za devet meseci ove godine izdvojeno je ukupno 1.728.690.000 dinara, pokazuje istraživanje Udruženja novinara Srbije. Prošle godine za iste konkurse opredeljeno je 77 miliona dinara manje.
U prvom “predizbornom” krugu deljenja novca niškim medijima, maja ove godine, podeljeno je 84 miliona dinara, ali ništa televiziji u vlasništvu poverenika SNS-a Zvezdana Milovanovića. Sada je svih preostalih 5 miliona dinara dobio Milovanovićev Kopernikus. Da je konkurs protekao u senci javnosti, bez jasnih kriterijuma, navodi Dragan Đorđević iz Odbora za ljudska prava.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) odlučio je da televiziji Hepi na 15 dana zabrani prikazivanje emisije za poljoprivrednike „Bolja zemlja“, jer je novinar u toj emisiji uporedio veterinarski zahvat oplodnje krava sa postupkom lečenja steriliteta žena.
Skupština a. d. "Telekom Srbija" donela je odluku o izdavanju 2,35 miliona korporativnih obveznica čija je ukupna nominalna vrednost 23,5 milijardi dinara (oko 200 miliona evra), objavljeno je na portalu te kompanije.

Predsednik Upravnog odbora Radio televizije Srbije (RTS) Vladimir Vuletić ocenio je danas da je potpredsednica Stranke slobode i pravde (SPP) Marinika Tepić svojim otvorenim pismom "dala priliku" v.d. direktoru RTS Draganu Bujoševiću da istakne navodne sopstvene zasluge za stabilnu finansijsku situaciju u Javnom servisu.

Radio-televizija Srbije je veliki deo programskog sadržaja 15. septembra posvetila “obeležavanju novog zajedničkog praznika Srbije i Republike Srpske”, Danu srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. RTS se, međutim, nije setio da gledaoce obavesti o tome da se državni praznici mogu ustanoviti samo zakonom, a ne instant voljom bilo kojeg pojedinca.
Mediji na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji suočavaju se sa brojnim problemima među kojima su najizraženiji oni koji se odnose na finansiranje, političke pritiske i uticaje Saveta nacionalnih manjina na njihovu uređivačku politiku.
Od 91 osobe sa spiska za tehnološki višak njih 44 ima završen fakultet, a šestoro višu školu. Oni više nisu potrebni agenciji koja se nekada zvala Optimum i čija je osnovna delatnost bila čišćenje zgrada, a povremeno i kopanje grobova.
Mediji nacionalnih manjina i oni koji emituju programe na manjinskim jezicima danas su najviše suočeni sa problemom uticaja nacionalnih saveta manjina na njihovu uređivačku politiku, bez obzira da li su saveti i osnivači tih medija.