Kolažni video u kom se nošenje zaštitne maske upoređuje sa drevnim ritualima i potencira da “im je važno da nosimo maske” jer je to inicijacija u novi svetski poredak sadrži niz dezinformacija. Jedna od njih je da je korona virus manje opasan od sezonskog gripa.
Mediologija
11. feb 2022.
Kratka istorija propagande (3): Rađanje modernog društva i medija iz blata cenzure, sujeverja i huškanja
Mediologija
10. feb 2022.
Međunarodni institut za štampu: Lokalni mediji da se prilagode trendovima i da razmišljaju kao internet portali

Lokalni mediji, suočeni sa ogromnom krizom koja u Srbiji dovodi do gašenja medija u mnogim gradovima, treba da urade naizgled nemoguće – da pronađu pravi biznis model, koji bi im obezbedio finansijsku stabilnost dok se paralelno bore sa dezinformacijama, napadima i narastajućim pritiskom autoritarnih režima
Mediologija
10. feb 2022.
Lakše nam je da pošaljemo smajli nego „smešno je“ – da li emodžiji „kvare“ jezik
Emotikoni imaju komunikativnu funkciju u internetskom jeziku – pokazuju naše emocije koje ne možemo da izrazimo u pisanoj komunikaciji. Psiholozi i lingvisti rekli bi, međutim, da emotikoni "kvare" jezik, odnosno smanjuju naše izražajne sposobnosti kada se dopisujemo, izjavio je za RTS Slobodan Novokmet iz Instituta za srpski jezik SANU.
Mediologija
09. feb 2022.
Dan bezbednog interneta: Srbija prednjači po broju dece mlađe od 13 godina na društvenim mrežama – evropsko istraživanje
Mediologija
05. feb 2022.
Može li Meta da spasi Fejsbuk (VIDEO)
Mediologija
04. feb 2022.
Mladi u medijima: Ili zločinci i žrtve ili genijalci
Mediologija
30. jan 2022.
Ronaldo netrenirljiv, ali i nenadmašan u mismeču
Da li jezik treba čuvati od uticaja spolja i čistiti od novotarija, naročito od reči stranog porekla?
Mediologija
27. jan 2022.
Kako je korona promenila novinarstvo
Dok su tiraži padali, piplmetri su tokom višemesečnog zatvaranja beležili vrtoglav skok gledanosti televizija, sve kraće reklamne blokove, a novinari osećali ozbiljan pad prihoda kuća u kojima rade.
Mediologija
27. jan 2022.
Veštačka inteligencija i društvene mreže

U aprilu 2016. godine, na tada već izuzetno popularnoj mreži Instagram, tiho je uvedena promena u redosledu prikazivanja sadržaja koje korisnici vide kada otvore aplikaciju. Do tog trenutka, slike su izlazile redosledom kojim su i objavljivane (hronološki), a od tada, posao biranja i serviranja sadržaja poveren je algoritmima veštačke inteligencije.
Mediologija
13. jan 2022.
Da li je naučno novinarstvo oksimoron?
Novinarsko shvatanje objektivnosti je za nauku smetnja koja često vodi ničim zasluženoj afirmaciji pseudonauke. Čime bi tačno zagovornici astrologije, kreacionizma, Teslinog tajnog oružja ili antivakserstva zaslužili da se nađu u medijima – osim ako ne zbog puke činjenice da se protive „hegemonističkoj“ naučnoj „dogmi“?
Mediologija
30. dec 2021.
Gugl, Srbija i 2021: Šta se najviše pretraživalo na Guglu ove godine
Mediologija
29. dec 2021.
Ivan Čolović: Štampana reč nas spasava od pogubne površnosti i brzine

Ivan Čolović, urednik najuticajnije biblioteke na Balkanu – XX vek, koja, od svog osnivanja 1971, objavljuje naučna i esejistička dela domaćih i stranih autora o širokom krugu antropoloških tema, za Dosije NUNS govori o stanju u oblasti izdavaštva (knjige i informativni štampani mediji) u Srbiji i okruženju, medijskim slobodama, „trovanju“ medijskog prostora…
Mediologija
27. dec 2021.
Kratka istorija propagande (2): Deder hleba, igara, tabloida i – rata
Mediologija
24. dec 2021.
Kratki novinarski vodič kroz novinarstvo orijentisano na rješenja
Mediologija
23. dec 2021.
Analitika nije uređivanje (VIDEO)
Uređivačka politika je granica koja stoji između dva ekstrema koje stvara praćenje analitike čitanosti -jurenja za klikovima i njenog potpunog ignorisanja, poruka je sa današnjeg skupa “Inovacije u medijima – kako se prilagoditi, zaraditi i opstati”, u organizaciji Asocijacije medija.
Mediologija
23. dec 2021.
Vraćanje medija na fabrička podešavanja
Polovina građana Bosne i Hercegovine ne vjeruje medijima, a kao glavne razloge za to navode njihovu povezanost sa političkim partijama, širenje dezinformacija i propagande, kao i promovisanje ekonomskih moćnika. Takođe smatraju da mediji ne poštuju profesionalne etičke standarde, ne služe javnom interesu, te ne objavljuju informacije o vlasničkoj strukturi. Istraživanje Mediacentra Sarajevo pokazalo je i da mladi ljudi kritikuju rad medija, ali nisu u stanju da objasne šta su to novinarski standardi niti koje procedure mediji prolaze prilikom rada.
Mediologija
20. dec 2021.
Novinarstvo u defanzivi: Kada novinari posao prepuste korisnicima društvenih mreža

Pre nego što u svojim vestima prenesu objave sa društvenih mreža, bilo da je reč o tekstu, snimku ili fotografiji, novinari su dužni da provere njenu istinitost. To nalažu standardi profesije koji se, pokazuje praksa, ne poštuju uvek, pa sadržaji sa društvenih mreža u medijima često osvanu bez ikakve provere.
Mediologija
18. dec 2021.
Posledice infodemije u pandemiji: Mladi često veruju da je kovid bezopasan
Najčešća pitanja mladih u vezi sa vakcinacijom ticala su se uticaja vakcina na reproduktivno zdravlje, i to je ujedno bila dezinformacija koja ih je uglavnom i odvraćala od vakcina. Druga stvar koja ih je odvraćala bio je utisak da se na njih vrši pritisak da prime vakcinu a da njima nije bilo jasno zašto to treba da urade. Na kraju dovodili su u pitanje i efikasnost vakcina jer su imali primere iz neposrednog okruženja osoba koje su vakcinisane a koje su se zarazile, rečeno je između ostalog danas na konferenciji za medije „Kako zaustaviti infodemiju“, koju je organizovalo Udrženje novinara Srbije.
Mediologija
18. dec 2021.
Novinari su dužni izvještavati o klimatskim promjenama

Novinarsko izvještavanje o klimatskim promjenama u okviru bh. medija gotovo da u potpunosti izostaje – zaključci su s webinara o medijskom izvještavanju o klimatskim promjenama, održanog 3. decembra u realizaciji Mediacentra Sarajevo i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti u okviru projekta „Razvoj naučnog novinarstva u BiH“. Iako globalno relevantan problem s potencijalno ireverzibilnim posljedicama, u bh. medijima svoj prostor nalazi tek u naznakama i uglavnom na dnevno-aktuelnom nivou pri čemu se nerijetko ne izvještava o suštini, već o pojedinim izolovanim događajima.






