18. feb 2020.

Lalić: Sada se shvata obim prisluškivanja

Piše Vesna Radojević

Nakon što je ministar odbrane Aleksandar Vulin komentarisao „autorski tekst Dragana Šutanovca u Nedeljniku“, a koji zapravo nikada nije objavljen u tom listu, niti bilo gde drugo, javnost je burno reagovala i pozvala nadležne organe da ispitaju slučaj. Kako su mejlovi između urednika Nedeljnika i Dragana Šutanovca došli do Vulina, ko je prisluškivan i zašto - najvažnija su pitanja koja su se otvorila. Glavni i odgovorni urednik Nedeljnika Veljko Lalić za Raskrikavanje kaže da ne veruje u objašnjenje ministarstva da je načinjena „gruba greška“ i ovu nesmotrenu reakciju smatra poklonom svim medijima - „koji sada mogu da shvate obim prisluškivanja, ukoliko je jedan mejnstrim časopis na merama“.

18. feb 2020.

Radomirović o Vulinu i komentarisanju neobjavljenog teksta u Nedeljniku: Nije dovoljno izvinjenje, potrebno je objašnjenje

IZVOR Nedeljnik

Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije, poručio je da nije dovoljno izvinjenje Ministarstva odbrane u slučaju komentarisanja neobjavljenog teksta u Nedeljniku od strane ministra odbrane Aleksandra Vulina, slučaja koji je izazvao ozbiljne sumnje da su službe bezbednosti prisluškivale komunikaciju redakcije Nedeljnika i bivšeg ministra odbrane Dragana Šutanovca.

17. feb 2020.

Prvo Vesić, pa Vulin – sumnja u to da vlast čita elektronsku poštu novinara

Piše Žaklina Tatalović
IZVOR N1

Ministar odbrane Aleksandar Vulin komentarisao je autorski tekst bivšeg ministra Dragana Šutanovca u kojem piše o odnosima sa Rusijom i o ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu. Jedini problem je što taj tekst nigde nije objavljen, već je ostao samo u elektronskoj prepisci urednika Nedeljnika i bivšeg ministra. Redakcija zbog toga pita kako je Vulin znao o čemu Šutanovac piše.

17. feb 2020.

Manjinsko informisanje u Srbiji u teškom položaju: Slobodni mediji jedva preživljavaju

Piše Natalija Jakovljević

Najveći broj medija koji izveštavaju na jezicima nacionalnih manjina uglavnom su pod uticajem glavnih manjinskih stranaka u svojim zajednicama. ”Mejnstrim” mediji su pod uticajem ili kontrolom političkih elita, kritički glasovi su proterani, a umerene i argumentovane debate ne postoje. Mala šaka slobodnih medija jedva preživljava, njihovi najveći izazovi su ljudski i finansijski resursi. Ovi mediji su neretko izloženi ignorisanjem od strane lokalnih političkih funkcionera i predstavnika javnih preduzeća, koja često ne odgovaraju na novinarska pitanja od javnog značaja. Teško je živeti na jednom manjinskom tržištu, koji je svaki dan sve manji zato što građani odlaze iz ove države.

17. feb 2020.

Utisak nedelje o REM-u: Da li ćemo imati drugačije medije ili „ikebanu“ vlasti?

Piše Jelena Petrović
IZVOR N1

Profesor Filozofskog fakulteta Slobodan Cvejić, novoizabrani član REM-a, je u Utisku nedelje izjavio da ako one vrednosti za koje se zalaže ne budu mogle da se afirmišu u radu tog regulatornog tela, da u njemu neće sedeti. Profesorka FPN Snježana Milivojević ocenjuje da je procedura izbora članova REM-a "fingirana" i "ismevanje demokratije" i da takav način izbora ne garantuje da će ijedan problem REM-a biti rešen. Novinar Petar Peca Popović je uveren da većina članova REM-a direktno odgovara nosiocima vlasti, da takav odslikava ceo naš sistem.

17. feb 2020.

Portal Info Vranjske otvoreno na meti lokalne vlasti koju vode naprednjaci

Piše Milan Stojanović
IZVOR N1

Lokalni informativni portal Info Vranjske sada je i otvoreno na meti vlasti koju u ovom gradu vodi Srpska napredna stranka. Oni su najavili formiranje posebnog pravnog tima koji će se baviti pokretanjem krivičnih postupaka zbog, kako navode, "izmišljotina, uvreda, kleveta i laži pojedinih medija". Ubrzo potom saopštili su i da se sve to odnosi na Info Vranjske. Uredništvo portala poručuje: Funkcionerima u Vranju je istina najveći problem.

17. feb 2020.

Tanjug prećutao da je država platila za pohvalni tekst jer to ne smatra „ključnim“

Piše Marija Vučić

Nakon teksta Raskrikavanja „Fajnenšl Tajms nije rekao da Srbija munjevito ide napred“, u kome smo dokazali da su pohvalni tekst o srpskoj ekonomiji mediji predvođeni Tanjugom pogrešno pripisali FT kao i da je on plaćen, Tanjug je saopštio da je to tačno, ali da to nisu naveli  jer im nije bilo ključno. Optužujući Raskrikavanje da ne zna kako se tačno zove magazin koji je objavio izveštaj, Tanjug je napravio novu grešku: tvrde da je izveštaj objavio „FD Intelligence“, iako tako nešto i ne postoji.