
Nezavisno udruženje novinara Srbije predstavilo je juče godišnji izveštaj „Indikatori za nivo slobode medija i bezbednost novinara 2021”. Posle predstavljanja rezultata istraživanja, održana je i projekcija dokumentarnog filma “F@ck This Job”.
Položaj medija na Kosovu, ekonomska održivost kao i sve veći broj pretnji i napada na novinare su najveći problemi medija, slažu se panelisti debate “Medijske slobode i ekonomski položaj novinara na Kosovu” održanoj u Medija centru u Čaglavici.
Poštovani novinari i medijski radnici molimo vas da učestvujete u istraživanju popunjavanjem upitnika iz nastavka.
Prema podacima iz tužilaštava i Policijske uprave u južnom Banatu od 2019. godine do danas nije bilo prijavljenih napada na novinare. Ipak, bilo bi naivno pomisliti da su novinari na vojvođanskom jugu zaštićeniji nego bilo gde u Srbiji, a svedoci smo da su napadi gotovo svakodnevni. Stiče se utisak da se zapravo radi o suptilnijim oblicima pritisaka i pretnji, koji se teže primećuju, te da je kako svedoče pojedini novinari, nepoverenje u institucije jedan od glavnih razloga zbog čega te pritiske ne prijavljuju

Od izbijanja ruskog oružanog sukoba protiv Ukrajine, Međunarodna federacija novinara (IFJ) je u stalnom kontaktu sa svojim ukrajinskim podružnicama NUJU i IMTUU, te upozorava na problem širenja dezinformacija. IFJ i njegove podružnice također su pozvale Unesco da učini sve što je moguće da zaštiti novinare, priopćili su iz Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Organizacija Article 19 dala je komentare u vezi sa predloženim izmenama i dopunama Krivičnog zakonika Srbije koje su prvobitno pokrenute radi rešavanja problema uznemiravanja novinara u Srbiji. Iako Article 19 ceni napore usmerene ka jačanju bezbednosti novinara, zabrinuti smo zbog toga što određene predložene promene mogu imati negativan uticaj na slobodu izražavanja i na rad novinara.
Putem web stranica schutzkodex.de novinari u Njemačkoj mogu saznati jesu li se njihovi poslodavci ili klijenti pridružili Kodeksu zaštite kako bi bolje zaštitili novinare i ostale medijske radnike, priopćila je Europska federacija novinara (EFJ) te objavila kako se pridružuje svojim njemačkim podružnicama: Njemačkom novinarskom udruženju (DJV) i Njemačkom novinarskom sindikatu (dju in ver.di), u ovoj inicijativi kojom kojom će se bolje zaštiti novinare.

Tokom pandemije koronavirusa i publika i novinari su u izvesnoj meri sagoreli, navodi se u istraživanju Rojtersovog instituta za studije novinarstva. Dok publika većinu vesti doživljava kao depresivne, novinari se suočavaju sa brojnim izmenama u svom poslovanju, sa napadima na protestima, kontrolom i zlostavljanjem na društvenim mrežama... Ipak, institut predviđa da se u 2022. novinarstvo može fokusirati na svoje osnove i vratiti jače.
U 2020. godini zabeleženo je 107 napada na novinare, dok je u 2021. godini bilo više od 74 napada, rekao je danas Slobodan Radičević, član Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara, na predstavljanju rezultata istraživanja o pritiscima i napadima na novinare.

Rade Đurić, predstavnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, izjavio je u emisiji Dan uživo da je javna rasprava za izmenu Krivičnog zakonika u oblasti zaštite novinara koja je održana u Beogradu bila odlična prilika da svi koji imaju različita mišljenja o načinu na koji treba da se uređuje bezbednost novinara budu na jednom mestu i da kažu svoje komentare i sugestije u odnosu na ono što su čuli kroz predloge Zakonika. On je najavio da će sledeća javna rasprava biti održana uskoro u Novom Sadu. "To je prilika i da druge kolege kažu šta misle, a pozitivan korak je što je država pristala da učestvuje u izmeni krivičnog zakonika", rekao je on.

Marjan Rističević, poslanik Srpske napredne stranke, na osnovu člana 149 stav 3 Krivičnog zakona, osuđen je na tri godine zatvora zbog toga što je grubim vređanjem, drskim i bezobzirnim ponašanjem, značajnije ugrozio spokojstvo novinara Stevana Dojčinovića. Postupak protiv Rističevića pokrenulo je Tužilaštvo, po službenoj dužnosti i obavezujućem uputstvu Zagorke Dolovac.
Osećam potrebu da učinim javnim nekoliko informacija, važnih za diskusiju i javnu raspravu o izmenama Krivičnog zakonika koje se poslednjih dana problematizuju putem različitih tekstova i intervjua.

Bolju ocenu u odnosu na prethodnu godinu u oblasti medija, Srbija je dobila od Evropske komisije: za godinu dana, Srbija se pomerila za jedan korak - od "bez napretka" do "ograničenog napretka". Međutim, Evropu i dalje zabrinjava to što su mediji i organizacije civilnog društva pod stalnim verbalnim napadama najviših funkcionera, posebno narodnih poslanika u parlamentu.

Nije se navršilo ni dve godine od početka primene obimnih izmena i dopuna Krivičnog zakonika (KZ), a predložene su nove. Ovaj put daleko kraće, ali i zagonetnije. Lako ih je predstaviti. U kvalifikovanom obliku krivičnog dela Prinuda (član 135. KZ) u isti rang sa dramatičnim načinom izvršenja (svirepost, pretnja ubistvom ili teškom telesnom povredom, otmica) stavlja se…
Evropska komisija (EK) je nedavno predstavila svoju Preporuku o obezbeđivanju bezbednosti novinara koja je, s raznih strana, prigodno pozdravljena, ali, uz nimalo prigodne rezerve i sumnje.

The former Criminal Code left too much space for anyone wishing to harm or intimidate journalists to do that and not be punished. And this is exactly what is the greatest contribution of these amendments: that space will shrink considerably and prosecution and police will have legal grounds to act in many situations in which ‘their hands were tied’ previously.