Dok se većina medijskog izveštavanja o lažnim video snimcima i dipfejku fokusira na moguće užasne scenarije njihovog korišćenja u SAD ili drugim zapadnim zemljama, zapravo bi takve lažne vesti mogle da izazovu najveći haos u zemljama u razvoju, koje su često dom krhkih vlada i nedovoljno digitalno pismenih građana.
Mediologija
29. jul 2022.
Sedam godina kasnije: Panamski papiri koji su promenili svet
Mediologija
28. jul 2022.
Kurs ekološkog novinarstva | Zašto su lokalna pitanja važna
Ovaj kurs je osmišljen da pruži novinarima i novinarkama veštine potrebne da istraže lokalne priče o životnoj sredini i prepoznaju da li su i kako one povezane sa najvećim problemom sa kojim se planeta suočava: klimatskim promenama. Kroz tri dela, naučićete gde da se obratite za pouzdane podatke, izvore i informacije, kako da izveštavate o ekološkim temama a zadržate relevantnost i atraktivnost, kao i kako da se zaštite dok radite na ovakvim temama. Iskustva su podelili neki od najboljih ekoloških novinara iz Evrope i regije.
Mediologija
26. jul 2022.
Tri načina da proverite informacije sa interneta

Internet je preplavljen lažnim vestima, koje su vrlo često plasirane tako da čitalac ne sumnja u njihovu istinitost. Dezinformisanje nije nova pojava, ali su internet i društvene mreže promenili način na koji se lažne vesti stvaraju i šire. Internet je omogućio nove načine objavljivanja, deljenja i konzumiranja vesti i informacija, te nije uvek lako odrediti koje su priče verodostojne, a koje lažne. Nudimo vam kratak vodič koji vam u tome može pomoći.
Mediologija
25. jul 2022.
Stručnjak za medije: Građani nisu obavešteni o tome šta se sve u zemlji događa, niti su svesni u kakvom je ona stanju (VIDEO)
Mediologija
25. jul 2022.
Lekcija iz medijske pismenosti: Koja je razlika između „klikbejt“ i senzacionalističkog naslova?
Ne, u ovom tekstu nećete pročitati o kom je ministru reč. Nećete ni pročitati ni gde je otišao na letovanje, ali ni sa kim. Ni u jednom tekstu sa ovakvim naslovom u većini slučajeva nećete saznati ono zbog čega ste kliknuli na naslov.
Mediologija
22. jul 2022.
Najvažnija tema u istoriji o kojoj milijarde ljudi ne žele više da znaju

Dok klimatske promene bukvalno prete da unište ljudsku vrstu, istoj toj vrsti je teško da to prihvati, pa i ne želi da o tome više zna. U društvima u kojima veliki deo ljudi ima negativnu reakciju na ovu temu – mediji prestaju da izveštavaju o njoj. Ta „kvaka 22“ čini da vam, ako ste ozbiljni u svom poslu i izveštavate o klimatskim promenama, sopstveni profesionalizam ugrožava biznis i rasteruje konzumente
Mediologija
19. jul 2022.
Ko je novinar danas, a šta će biti sutra
Mediologija
18. jul 2022.
Društvene mreže i Tviter: Od mreže za povezivanje do platforme za promene
Mediologija
12. jul 2022.
Što bliže ratu, to više interesovanja, ali i apstinencije od vesti
Mediologija
09. jul 2022.
Saopštenja za medije: Od izvora informacija do kante za smeće
Sva saopštenja iz regije na jednom mjestu, mogla bi poslužiti i kao odlična baza za analizu određenih društvenih kretanja u zemljama regije.
Mediologija
08. jul 2022.
Novinari razvili neke digitalne veštine, ali im je i dalje potrebna obuka o bezbednosti i proveri podataka ili objava na mrežama

Nove tehnologije su snažno prodrmale novinarstvo i postale izazov sa kojim se i dalje suočava najveći deo novinara, koji ne uspevaju uvek da isprate sve novine u digitalnoj sferi. Istraživanje o digitalnim kompetencijama novinara, o kojem za Cenzolovku govori dr Snežana Perin Milinković, pokazuje da je neophodna sistemska podrška za ulaganje u tehniku i obuku zaposlenih, posebno kada su u pitanju digitalna bezbednost, provera podataka ili verifikacija fotografija i objava na društvenim mrežama
Mediologija
01. jul 2022.
Prilagođavanjem medijskog sadržaja društvenim mrežama mediji mogu doći do šire publike

U eri interneta i onlajn medija i društvenih mreža, društvene mreže pomažu tradicionalnim medijima da dođu do novih pratilaca i šire publike. Osnovne tehnike digitalnog marketinga mogu se primeniti i u novinarstvu, a njihova i primena može nam pomoći da privučemo publiku, kaže Danijela Vujošević, konsultantkinja za digitalni marketing.
Mediologija
28. jun 2022.
Medijska babaroga: Da li su masovni mediji zaista toliko uticajni?

Koja je omiljena babaroga neobaveštenih društvenih naučnika, i laika koji se tako osećaju? Masovni mediji. „Uticaj medija (na)...“ je istraživačka hipoteza, ali i izanđala frazetina koja se koristi za objašnjenje ama baš svega skarednog u društvu. Od uspona desnice na političkoj sceni Srbije, preko nečuvene cene malina na lokalnoj pijaci, sve do coktanja zbog one male sa trećeg sprata pošto je minđušom probušila pupak (kako je samo nije sramota). I, ko je kriv? Krivi su mediji, zar ne?
Mediologija
20. jun 2022.
Veran Matić: „Medijska pismenost kompanija“
Mediologija
04. jun 2022.
Studija: Društvene mreže čine ljude zaboravnima – ni ne sećaju se šta su čitali
Ulazak u carstvo društvenih mreža sve više čini ljude zaboravnim, pa se tako mnogi posle i ne sećaju šta su čitali, ni šta su radili, a taj osećaj kasnije se širi i na život van interneta, upozoravaju naučnici.
Mediologija
03. jun 2022.
Skoro 99 odsto mladih se informiše preko portala i društvenih mreža
Mladi se sve manje obaveštavaju preko televizije, radija i štampe. Više od 98 odsto njih vesti saznaje preko telefona, internet portala i društvenih mreža, pokazalo je istraživanje Krovne organizacije mladih. Kako to utiče na njihove stavove, posebno o važnim temama?
Mediologija
24. maj 2022.
Objavljeno istraživanje „Digitalne kompetencije novinara“
Mediologija
15. maj 2022.
Politički vračevi
Mediologija
13. maj 2022.
Čemu još TV debata?
Tresli se izbori, rodio se Vučić. Usput nam se dogodilo i previše nijansi ekstremne desnice, ali i jedna odvažna leva koalicija u popularno zelenoj boji. Evrovizijskim vokabularom, i šta ćemo sad? Jer, naša skaradna sociopolitička stvarnost je ostala jedna te ista. S druge strane, pustinja ovdašnje medijske stvarnosti je u predizborno doba bila (oprezno) otvorenija prema kandidatima opozicije, simulirajući demokratiju, te iluziju slobode govora i izražavanja u našoj Republici ili javnoj stvari (Res publica). Pa smo posvedočili sporadičnim gostovanjima i onih opozicionih kandidata na prorežimskim i ružičastim medijima, kao i po narajcanim TV debatama – iako sa (ne)opravdanim izostankom Aleksandra Vučića lično.







